Page 34 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Damir je nastavio “Prvi koji su počeli koristiti papirnati novac bili su Kinezi.
Međutim tek u doba Kublaj Khana je on postao primarno sredstvo plaćanja.
Zamislite što ga je motiviralo da počne tiskati novac. Dug! Morao je na neki na-
čin isplatiti vojsku, a nije znao kako, tada je došao na ideju da obveze prema njima
podmiri papirnim novcem.
Drugim riječima, budući da je uloga novca razmjena dobara i usluga – novac je
imao pokriće u dobrima koja su ti ljudi stvarali i razmjenjivali. Na taj način mogao je
isplatiti ljude bez da je povećavao poreze, što su ljudi više radili i stvarali to je on bio
sretniji jer je mogao stvarati više novca koji bi imao pokriće u stvarnim vrijednostima.
Njegov način regulacije novca bio je toliko uspješan da je uskoro postao jedan od
najmoćnijih ljudi na svijetu. Njegovo kraljevstvo prostiralo se od Pacifika do Urala.
jedna petina svjetskog stanovništva bila je pod njegovom upravom. Umjesto da tlači
ljude velikim porezima, poticao ih je na to da rade i stvaraju što više novih vrijed-
nosti, za sve što bi oni napravili on bi izdao novčanu protuvrijednost. Tim novcem
financirao je troškove državne uprave.
Također, osvajanja Kublaj Khana i njegovih nasljednika najzaslužnija su za po-
novno stvaranje ujedinjene i vojno jake Kine.
Zapazite još nešto, primarna uloga tog novca nije bila stvaranje duga kao što je
to danas, nego razmjena dobara. Država je imala vlast nad njegovim stvaranjem i
puštanjem u opticaj. Impresivno zar ne?”, dovršio je Damir svoje izlaganje.
“Totalno”, rekao je Dušan.
“Pa to je upravo ono što mi predlažemo, da novac ima pokriće u stvarnim vrijed-
nostima, a ne u dugu. Odnosno, da se razdvoji proces stvaranja od procesa posuđi-
vanja novca. Na taj način prvo bi nastajao novac, a tek potom kredit - ukoliko bi taj
novac netko naknadno posuđivao. Danas prvo nastaje kredit i samim time dugovi
su neotplativi bez obzira koliko novca netko natiskao jer je sav novo stvoreni novac
također dug. Što više tiskaš novca da bi otplatio prethodne kredite, to si u sve većem
dugu”, komentirao je Ivan.
Damir se nadovezao “Bankari tvrde da se deficit ne bi trebao financirati primar-
nom emisijom novca zato jer bi to izazvalo veću inflaciju. Međutim, istina je suprot-
na – upravo to beskonačno zaduživanje stvara golemi inflatorni učinak.”
“Kako to misliš”, Natalija ga je upitala.
“jednostavno”, odgovorio je Damir i dodao “budući da država uvijek ostvaruje
deficit i nikada ne može vratiti prethodni dug, mora se beskonačno zaduživati, me-
đutim ne samo za financiranje deficita, nego i za otplatu prethodnog duga s kamata-
ma. Taj ‘ukamaćeni’ dug na kraju je puno veći od stvarnog novca koji je bio potrošen
na financiranje deficita.
Netko je analizirao državni dug Kanade u posljednjih 140 godina i došao do
zaključka da je samo 8% duga predstavljao novac koji je država stvarno potrošila u
obliku deficita, a 92% su bile kamate.”

34