Page 46 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Da bi banka dala kredit od kojeg će poslije nastati depozit, ona prvo mora negdje
nabaviti novac. Do tog početnog novca može doći isključivo posudbom i to na dva
načina. Prvi je od središnje banke, a drugi je vanjskim zaduživanjem. Taj početni no-
vac naziva se i primarni novac, od njega tj. njegovom multiplikacijom će naknadno
nastati svi ostali krediti i depoziti.
Hoće li postojati valutna klauzula na kredite ili ne ovisi isključivo o tome gdje
se nalazi izvor tog primarnog novca - u emisiji domaće valute od strane središnje
banke ili u vanjskom dugu.
ako banci ponestane novca za davanje kredita, može ga jednostavno posuditi
od središnje banke. Na taj način svi krediti imaju pokriće u emisiji domaće valute i
samim time besmisleno je na njih obračunavati valutnu klauzulu.
Ukoliko ti na neki način dođeš do deviza i poželiš ih staviti na devizni račun,
ti ćeš to uvijek moći, ali banka neće taj novac koristiti za izdavanje kredita, jer bi u
suprotnom morala na njih obračunavati valutnu klauzulu. Samim time - kamata na
devizni depozit biti će zanemariva budući da će taj novac biti korišten za trgovinu
sa inozemstvom, a ne za kreditiranje domaće ekonomije.
Dakle, da se vratim na tvoje pitanje s početka. Da, moguće je imati deviznu
štednju, odnosno mogućnost oročenja strane valute na svom deviznom računu, a da
istodobno ne postoji valutna klauzula na kredite, tj. da oni budu isključivo u kuna-
ma - ali mora biti ispunjen jedan preduvjet.
Primarni izvor novca mora biti u kunama iz središnje banke tj. HNB-a. Budući
da je HNB trenutno mjenjačnica, primarni izvor novca, odnosno izvor svih danih
kredita nalazi se u vanjskom dugu pa je sukladno tome golema većina njih, pogoto-
vo ako se radi o većim iznosima vezana valutnom klauzulom. To je ujedno i konačni
odgovor na tvoje pitanje.
“Imam još samo jedno pitanje. Mnogi ljudi boje se da bi banke mogle povećati
kamatne stope ukoliko bi se ukinula valutna klauzula, ima li tu istine”, upitala je
Natalija.
“To je ludost, koja kao i prethodna teza nema veze sa zdravim razumom. Upravo
zato jer imamo valutnu klauzulu na kredite, imamo i visoke kamatne stope”, odgo-
vorio je Damir.
“Zbunio si me, nisam znala da jedno ima veze sa drugim”, rekla je Natalija.
“Naravno da ima, to i je korijen problema, radi visoke eskontne stope imamo op-
ćenito visoke kamatne stope, ali i središnju banku koja funkcionira kao mjenjačnica
i posljedično valutnu klauzulu na kredite.
Prema članku 29. zakona o obveznim odnosima stopa zateznih kamata određuje
se uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke za osam postotnih poena, a u
ostalim odnosima za pet postotnih poena.
Drugim riječima, eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, ali
i ostalih kamatnih stopa. Budući da je eskontna kamatna stopa trenutno 7%, naj-

46