Page 44 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

ge strane, Bosna i Hercegovina je prihvatila model koji je argentinu odveo do sloma,
tj. fiksirali su tečaj konvertibilne marke uz njemačku marku u omjeru 1:1. Danas,
budući da njemačkih maraka više nema, vezani su uz euro u omjeru 1 KM : 0.51129
eura”, objasnio je Damir.
“Koje su sve posljedice pretvaranja središnje banke u mjenjačnicu?”, upitala je
potom Natalija.
“Prva je nerealan tečaj koji uvozne proizvode čini jeftinijima od domaćih, zato
se na policama trgovina u pravilu nalaze strani proizvodi. Tko god se bavi ikakvom
proizvodnjom propada, posljedično imamo visoku stopu nezaposlenosti. Takva vr-
sta ekonomije u kojoj se ekonomska aktivnost svodi na trgovinu uvoznom robom
naziva se i ‘kasino ekonomija’.
Poljoprivrednici su tu najviše pogođeni, nije im jasno zašto je uvozna hrana jefti-
nija od njihove. Moraju svoje proizvode prodavati u bescjenje, ostavljeni su na milost
i nemilost prekupaca i uvoznog lobija.
Sa druge strane, takav model doveo je i do brzo rastućeg vanjskog duga koji
radi složenog ukamaćivanja raste stopom od 19% godišnje - udvostručuje se svake
4 godine. 2002. vanjski dug RH iznosio je 15 milijardi dolara, 2006. 30, a 2010. - 60
mlrd USD.
Budući da je takav monetarni model održiv samo za vrijeme kreditne ekspanzije
zemlju trese i teška kreditna kriza. Udio loših kredita, odnosno onih koje banke ne
mogu naplatiti sve je veći, 2007. ih je bilo samo 10 milijardi kn ili 4.8% od ukupno
izdanih, a krajem 2011. oni su iznosili 35 milijardi kn ili 12.2%. Drugim riječima,
gledano u apsolutnim brojevima i postotku njihov broj se utrostručio.
To se odrazilo i na broj blokiranih građana, krajem 2011. takvih je bilo 219.421.
Nažalost, biti će ih još i više. Sustav uvjerava ljude da će se stanje popraviti i krenuti
na bolje, međutim neće – njegova tendencija je negativna. Nelikvidnost trenutno
iznosi više od 40 milijardi kuna, a u blokadi je 68.489 poduzeća”, rekao je Damir.
“Čini mi se da se smanjio broj blokiranih poduzeća u odnosu na prije par mje-
seci”, komentirala je Natalija.
“Da, ali to je radi ubrzanih stečajeva i likvidacija, odnosno njihovog brisanja
iz registra. Vlada namjerava riješiti problem nelikvidnosti masovnim likvidacijama
propalih poduzeća”, rekao je Damir.
“ali time se neće riješiti uzrok nelikvidnosti, niti će oni kojima su ona dužna
moći naplatiti svoja potraživanja”, dodala je Natalija.
“Cilj te mjere je prikrivanje stvarnog stanja, reći da se nelikvidnost smanjila i
tako stvoriti privid da je ekonomija krenula na bolje, a ne omogućiti vjerovnicima
naplatu svojih potraživanja”, pokušao je objasniti Damir.
“ali što će se dogoditi sa desecima tisuća ljudi koji su kod njih zaposlenih?”,
upitala je Natalija.
“Završiti će na ulici”, odgovorio je Damir.

44