Page 43 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

7. POGlaVljE

osvanuo je novi dan, Damir je još uvijek bio na Trnju u svom stanu. Zazvo-
nio je telefon, bila je to Natalija.
“Što se radi?”, upitala je.
“Ništa posebno, imam slobodno prijepodne”, odgovorio je Damir.
“Ima nešto što me kopka zadnjih par dana - Ivan često govori da je HNB mje-
njačnica. To je izrazito ozbiljno pitanje i zanima me kako to da HNB nema ulogu
središnje banke?”, upitala ga je Natalija.
“Stvari su u biti jednostavne”, odgovorio je Damir i dodao – “Tajna se krije u
visini eskontne kamatne stope”.
“Što je to?”, upitala ga je Natalija.
“Eskontna kamatna stopa je kamatna stopa po kojoj središnja banka, u našem
slučaju HNB nudi poslovnim bankama novac na posudbu”, odgovorio je Damir.
“Znači da HNB ipak može posuđivati kune poslovnim bankama”, zaključila je
Natalija.
“Samo u teoriji”, nasmijao se Damir i dodao – “Kamata po kojoj HNB nudi ban-
kama kune je izrazito visokih 7%. Samim time bankama je jeftinije vani posuđivati
eure nego kune kod HNB-a”.
“Kolike su kamate drugih središnjih banaka?”, upitala je Natalija.
“Europska centralna banka nudi eure uz 1% kamate, a Federalne rezerve – ame-
rička središnja banka, nudi dolare uz 0.25% kamata”, rekao je Damir.
“Znači da HNB drži zemlju pod monetarnom okupacijom zahvaljujući visokoj
eskontnoj kamatnoj stopi”, nastavila je Natalija.
“Da, zato postoji valutna klauzula na kredite budući da se pokriće za njih nalazi
u vanjskom dugu, a ne u kunama iz HNB-a. Kuna je samo transakcijsko sredstvo,
bon za euro koji prikriva stvarno stanje i drži ljude u iluziji da naša država ima vla-
stiti novac”, dodao je.
“Kako to da kuna onda oscilira, tj. da tečaj kune nije fiksan?”, upitala je Natalija.
“Zato jer HNB provodi politiku ‘kvazi fiksnog tečaja’ – posljedično se tečaj kune
kreće u rasponu od 7.1-7.5 kn za jedan euro. Međutim u stvarnosti mi nemamo sre-
dišnju banku, nego valutni odbor, slično Tajlandu prije financijskog kolapsa. Sa dru-

43