Page 52 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

“Da ako ne razumiješ da je novac roba, da se njime trguje i da za njega kao i za
svaku drugu robu vrijede zakoni ponude i potražnje”, pokušao je pojasniti Ivan.
“još uvijek mi to ne ide u glavu”, rekla je Marina i zaklimala glavom.
“Mislim da ti trebam dati konkretan primjer. Prije par godina u Hrvatskoj je
bila velika ponuda novca, a kamate su bile niske. ljudi su posljedično dizali kredite
i imali više novca. Zato su tada stope inflacije bile veće nego sada - novčana masa se
brže povećavala.
Sada, za razliku od tada, novčana ponuda je manja, novca jednostavno nema
dovoljno. Kamate su visoke i ljudi posljedično izbjegavaju kredite. Sukladno tome
stopa inflacije je niža nego prije.
Da li sada možeš shvatiti logiku kretanja kamatnih stopa, odnosno zašto veća
ponuda novca, rezultira nižim kamatama, a nestašica novca - većim kamatama?”, na
kraju ju je upitao Ivan.
“Mislim da sada razumijem, ako novca nema dovoljno, njegova cijena raste, ako
ga ima u izobilju - njegova cijena pada. Sukladno tome, kretanje kamatnih stopa je
obrnuto proporcionalno kretanju stope inflacije. Veća ponuda novca rezultira nižim
kamatama, a one većom inflacijom. Sa druge strane, manja ponuda novca rezultira
višim kamatama, a one nižom inflacijom”, zaključila je Marina.
“Upravo tako! Napokon si došla do tog jednostavnog zaključka”, rekao je Ivan
uz smješak.
“Kako se zove monetarna politika koja teži nižim kamatama i većoj stopi infla-
cije?”, upitala je potom Marina.
“Ekspanzivna monetarna politika ili politika ciljane inflacije”, kratko je odgo-
vorio Ivan.
“To bi značilo da ako ja kupujem stan, da meni odgovara ekspanzivna monetar-
na politika jer će mi onda biti niža kamata, a inflacija će mi svake godine nagrizati
ratu kredita i realno će iznos rate svake godine biti sve manji?”, upitala je.
“Da, upravo iz tog razloga ekspanzivna monetarna politika rezultira porastom
investicija. ljudi su skloniji ulaganju jer su investicije lakše otplative. Porast ulaga-
nja, vodi ka porastu zaposlenosti. Zato države koje provode ekspanzivnu monetar-
nu politiku u pravilu imaju više stope gospodarskog rasta od onih koje provode
restriktivnu. Veći gospodarski rast, vodi većem životnom standardu, a on boljem
životu općenito”, pojasnio je Ivan.
“Zašto Hrvatska onda provodi restriktivnu monetarnu politiku?”, upitala ga je.
“Dva su osnovna razloga. Prvi se krije u činjenici da je statut HNB-a 1994. uskla-
đen sa statutom europskih centralnih banaka, pa sada primarni cilj HNB-a više nije
gospodarski rast, nego stabilnost cijena. Drugi je u tome što je HNB mjenjačnica, pa
je ekspanzivnu monetarnu politiku tehnički nemoguće provoditi.
Međutim, pravo je pitanje ‘Zašto EU zagovara restriktivnu monetarnu politiku?’
Odgovor je pomalo bizaran - zato jer to odgovara bankama.

52