Page 53 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Naime, kapital banke je prvenstveno novac, a ne neka druga imovina - kafići,
tvornice, hoteli, stanovi, dionice ili robne zalihe. Tu leži korijen problema, naime
inflacija svake godine ‘jede’ imovinu banke (novac) jer on svake godine gubi na vri-
jednosti za iznos inflacije (npr. 8%). Istodobno je i cijena kredita koje banke plasiraju
- niža. Sukladno tome, više gube radi inflacije i manje zarađuju na kamati. Banke
zbog toga neće bankrotirati, ali će njihovi vlasnici biti dosta nervozni jer im je jasno
da nemaju realno gledano velik profit. Kraljevima novca ne odgovara veća inflacija
i niža kamata”, rekao je Ivan.
“Koje su posljedice takve politike za Europsku uniju?”, upitala ga je potom Marina.
“Posljedice anti-inflacijske politike u kombinaciji sa ‘mjerama štednje’ su eko-
nomska stagnacija i porast nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji.
Ono što političke elite u Hrvatskoj rade je klasična prijevara. Obećavaju biračima
efekte ekspanzivne monetarne politike - porast ulaganja, zapošljavanja, veći gospo-
darski rast i bolji životni standard, dok istodobno zagovaraju i provode restriktivnu
monetarnu politiku. Svjesne su toga da jedno isključuje drugo, te da je nemoguće
istodobno težiti i gospodarskom rastu i niskim stopama inflacije, pogotovo u uvjeti-
ma nerealnog tečaja. Međutim, golema većina ljudi nema pojma o monetarnoj poli-
tici pa je podložna manipulaciji”, pokušao joj je objasniti Ivan.
“Kolika bi trebala biti godišnja stopa inflacije?”, upitala ga je potom Marina.
“Ne bi smjela prijeći 9%, ukoliko prijeđe tada njen utjecaj na gospodarski rast
više nije pozitivan”, pokušao joj je objasniti Ivan.
“ali ako sam dobro zapamtila, ti si svojedobno rekao da inflacija mora pojesti
kredite, a dužnici biti oslobođeni iz ropstva. Kako to misliš izvesti?”, upitala ga je.
“jednostavno, uz pomoć privremene hiperinflacije. Hrvatska mora ukinuti va-
lutnu klauzulu i učetverostručiti novčanu masu, tj. napraviti isto što i argentina
2002.”, pojasnio je Ivan.
“ali to bi bila inflacija od 400%, zar ona ne bi bila loša za ekonomiju?”, upitala je
Marina.
“Ne, zato jer bi razbila kreditnu krizu koja je zajedno sa nerealnim tečajem glav-
ni uzrok raspada naše ekonomije. jednom kada država krene sa štampanjem novca,
samo je pitanje trenutka kada će ljudi biti oslobođeni iz ralja duga. Država prestaje
sa hiperinflacijom tek kada je dovoljno novca upumpano u sustav, a kreditna kriza
razbijena. Tada se može početi sa provođenjem ekspanzivne monetarne politike,
odnosno politike ciljane inflacije - do 9% godišnje”, objasnio je Ivan.
“jesi li siguran da bi država mogla kontrolirati inflaciju?”, potom ga je upitala.
“Naravno, zato jer je ona umjetno izazvana od strane države. jednom kada drža-
va prestane ubrzano povećavati novčanu masu prestaje i sama hiperinflacija. Bitno
je samo psihološki pripremiti ljude, objasniti im smisao vladine mjere i dati jasan
vremenski okvir koliko će to trajati. U svakom slučaju, ne bi trebalo dulje od 6 mje-
seci”, odgovorio je Ivan.

53