Page 55 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac
P. 55
račun. Što je najgore od svega, ne čine ništa da bi im olakšali život, osim što im pro-
daju sindikalnu priču.
Nažalost, ljudi ne shvaćaju posljedice dužničke doktrine, pa nasjedaju na dema-
gogiju i propagandu tih kvazi ljevičara. Mentalno su nesposobni da shvate kako je
politika koju oni zagovaraju suprotna njihovim interesima”, objasnio je Ivan.
“Zašto onda tvrde da se zalažu za redistribuciju kapitala?”, upitala ga je Marina.
“Pa i zalažu se, zapazi da je osnovna uloga isključivo kreditnog sustava upravo
redistribucija kapitala. Naime, siromašni ljudi najčešće su u dugu, odnosno u kre-
ditima i često imaju minuse na tekućim računima, sukladno tome teret neotplative
kamate najčešće udara upravo po njima. Na taj način novac se uzima od siromašnih
i daje bogatima. To je klasičan primjer tzv. ‘obrnute redistribucije’, da tuga bude veća
njihovi glasači toga su potpuno nesvjesni”, odgovorio je Ivan.
“ako ništa drugo, barem su za ukidanje valutne klauzule, zar ta mjera ne bi po-
mogla dužnicima?”, upitala ga je potom Marina.
“Ukoliko ju ne bi pratila inflacija - ne. Da bi shvatila bit problema moraš povezati
više stvari. Valutna klauzula na kredite u Hrvatskoj postoji zato jer je HNB mje-
njačnica, posljedica pretvaranja HNB-a u mjenjačnicu je ‘vezivanje’ kune uz euro,
odnosno jaka kuna i nerealan tečaj.
Posljedica nerealnog tečaja je raspad proizvodne ekonomije i uspostava tzv. ka-
sino ekonomije – u kojoj se gospodarska aktivnost većim dijelom svodi na trgovinu
uvoznom robom.
Budući da je 60-70% robe široke potrošnje iz uvoza, uspostavom realnog tečaja,
odnosno padom vrijednosti kune u odnosu na euro trenutno bi došlo i do pada ku-
povne moći za građane.
Smisao privremene hiperinflacije, odnosno devalvacije nakon ukidanja valutne
klauzule jest da kompenzira realan pad kupovne moći koji je nužna posljedica us-
postave realnog tečaja”, pokušao joj je objasniti Ivan.
“Nisam te baš najbolje razumjela”, odgovorila je Marina.
Ivan se zamislio, te nastavio: “Vidim da ti razumijevanje monetarne ekonomije
nije jača strana, pa ću ti uz pomoć jednostavnog primjera pokušati pojasniti stvari.
Zamisli da ti je plaća 5000 kn, rata kredita 2000 kn i da je kuna precijenjena za 15%
u odnosu na euro. Što bi se dogodilo uspostavom realnog tečaja?”
“5000 kn je otprilike 650 eura, ako bi kuna oslabila 15% u odnosu na euro, tada
bi tih 5000 kn vrijedilo 550 eura”, zaključila je Marina.
“Shvaćaš li sada što bi se dogodilo ako bi HNB prestala biti mjenjačnica, a valut-
na klauzula bila ukinuta”, nastavio je Ivan.
“Pa da, plaća bi mi ostala i dalje 5000 kn, ali bi vrijedila manje. Uvozna roba bi au-
tomatski poskupila za 15%, a meni bi plaća ostala ista, kao i rata kredita”, rekla je Ma-
rina, te dodala - “I ostale cijene bi porasle, bila bi u još goroj situaciji nego sam sada”.
55