Page 63 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

“Da, ali samo djelomično, još uvijek ne shvaća da je isključivo kreditni sustav
prijevara sam po sebi”, odgovorio je Ivica.
“Ivane, kako si uopće shvatio cijelu ovu problematiku?”, upitao ga je Dušan.
“U biti je jednostavno, vlade se mijenjaju, a problemi ostaju. Ništa se ne rješava,
a stanje je sve gore. Najteže je bilo shvatiti da su svi problemi međusobno povezani.
Valutna klauzula, visoke kamatne stope, nerealan tečaj, raspad proizvodnje, visoka
nezaposlenost, velik vanjski dug, masovne blokade i ovrhe, rastuća nelikvidnost
i stečajevi, sve su to posljedice isključivo kreditnog sustava u kojem je centralna
banka mjenjačnica. Većina ljudi to ne shvaća, budući da na svaki od tih problema
gledaju odvojeno”, odgovorio je Ivan.
“Imam pitanje jedno za tebe”, rekao je potom Ivica i nastavio “Moj prijatelj tvrdi
da nelikvidnost nema veze sa pogrešnom monetarnom politikom, te da novca ima
dovoljno”.
“Pitanje je zapravo zašto istodobno imamo veliku nelikvidnost i veliku šted-
nju. Radi se o tome da imamo ekonomski model u kojem nema gospodarskog rasta.
U takvim uvjetima, u što god ti ulagao, ne možeš ostvariti dobit. Odnosno, čak i da
ostvariš neku dobit ona je manja od dobiti koju bi ostvario da si taj novac oročio u
nekoj banci.
Kada sam bio u pritvoru radi organizacije protuvladinih prosvjeda, djelio sam
čeliju skupa s jednim bankarom, on mi je rekao da su imali klijenta koji je doslovce
donio 14 milijuna kuna u gotovini i oročio ih. ako se uspio pogoditi za dobru kama-
tu, recimo 5%, njegova godišnja zarada bi trebala biti 700.000 kn. To je velik novac,
a ne traži se od njega nikakav rad, niti se zarada na kamati oporezuje”, odgovorio
mu je Ivan.
Dušan se nadovezao: “Kod restriktivne monetarne politike u kojoj je tečaj nerea-
lan, imaš istodobno i raspad proizvodnje i raspad tržišta kapitala, nemaš gdje uložiti
novac - sve propada. Sa druge strane kamate su visoke, a inflacija niska - jedina vrsta
ulaganja koja se isplati u takvom monetarnom modelu je štednja”.
“Hoćete reći da nelikvidnost nije posljedica nedostatka novca, nego pogrešne
monetarne politike?”, upitao ih je Ivica.
“Imaj na umu da svaka štednja djeluje na ekonomiju tako da izbija raspoloživa
likvidna sredstva. Taj novac više ne cirkulira, nema ga u slobodnom opticaju, jedini
način na koji on opet može ući u opticaj je da netko podigne kredit. ali je jasno da
radi visokih kamata i poreza, te niskog gospodarskog rasta, ulaganja jednostavno
nisu isplativa, pa nema niti potražnje za kreditima. ljudi ih u pravilu dižu iz očaja,
a ne zato da bi ulagali. Ukoliko država provodi ekspanzivnu monetarnu politiku,
tada se radi nižih kamata i većih stopa inflacije, štednja jednostavno ne isplati, jede
ju inflacija isto kao i kredite. Tada su ljudi motivirani da svoj novac ulažu, da se on
okreće, da kapital mijenja ruke. Budući da je u tom slučaju puno više ‘raspoloživog’
novca i nelikvidnost je manja. Dakle, radi se o začaranom krugu. Bez nižih kamat-

63