Page 64 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

nih stopa, nemoguće je potaknuti ulaganja, odnosno priljev novca u ‘živu ekono-
miju’, a dok se to ne dogodi vladati će nestašica novca, koja sa sobom opet povlači
nelikvidnost”, odgovorio je Ivan.
“Pa kome takav sustav odgovara?”, opet je upitao Ivica.
“Samo kraljevima novca, odnosno nekolicini koja ostvaruje veliku dobit bez ika-
kvog rada. Imaj na umu da se 80% depozita nalazi u rukama samo 2% ljudi. Svi osta-
li gube ili ostvaruju zanemarivu dobit unutar takvog sustava”, odgovorio je Dušan.
“Mi radimo da bi dobili malo novca za svoj rad, a oni ne rade ništa i zarađuju
golemi novac. Budući da naš rad daje vrijednost njihovom novcu, oni zapravo ostva-
ruju dobit na našem radu dok nas istodobno guraju u sve veći dug”, nadovezao se
Ivan.
“Imam još samo jedno pitanje, mnogi ljudi kažu da je osnovni uzrok propasti
tvornica u kriminalu, a ne u nerealnom tečaju, jesu li oni u pravu”, upitao ih je
Ivica.
“Kada si zadnji put čuo da je propao neki kafić, hotel, dućan ili neka druga
uslužna djelatnost?”, upitao ga je Ivan.
“Rijetko kada, a i kada bi propao radi kriminala, ukoliko bi bilo posla netko
drugi bi ga opet otvorio i nastavio s radom”, odgovorio je Ivica.
“Zašto?”, upitao ga je Ivan.
“Zato jer je isplativo, da zaradi!”, rekao je Ivica
“a zašto onda tvornice nakon što propadnu radi kriminala nitko ne želi opet
pokrenuti?”, upitao ga je Ivan.
“Hoćeš reći da proizvodnja nije isplativa?”, upitao ga je Ivica.
“Ti mi odgovori, ako bi proizvodnja bila isplativa, zašto bi hale zjapile prazne?”,
upitao ga je Ivan.
“Očito je nemoguće baviti se proizvodnjom u uvjetima nerealnog tečaja, uvozna
roba je uvijek jeftinija i naše tvornice su osuđene na propast, sa ili bez kriminala”,
zaključio je Ivica.
“Što misliš, kada tajkuni unište tvornicu i izvuku novac iz nje, gdje idu sa tom
lovom?”, upitao je Dušan Ivicu.
“Pa valjda u banku, oroče taj novac da bi zaradili na kamati”, odgovorio je Ivica.
“ako bi stopa inflacija bila veća od kamate na štednju, a proizvodnja isplativa, bi
li tajkuni to radili?”, upitao ga je opet Dušan.
“Teško pitanje moram priznati, ako ih zanima isključivo ekonomska korist ili bi
nastavili s proizvodnjom ili bi nekom drugom prodali tu tvornicu. To bi im se više
isplatilo nego da ju jednostavno unište”, zaključio je Ivica.
Ivan se nadovezao: “U argentini je ‘91 počeo raspad proizvodne ekonomije iako
nisu imali niti rat, niti privatizaciju. Uzrok raspada bio je primarno vezan uz pogreš-
nu monetarnu politiku, njenom promjenom, proizvodnja je opet postala isplativa,
tvornice su opet proradile, a ugašena radna mjesta ponovno su se otvorila”.

64