Page 68 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Zapazite da banka svakim davanjem kredita stvara novi depozit, međutim pri
stopi obvezne pričuve od 50% nikada ne može izdati više kredita nego je u nju pr-
votno položeno novca”, pokušala im je objasniti Renata.
“Što bi se dogodilo ako bi stopa obvezne pričuve bila 10%?”, upitao ju je Petar.
“Profesor lovrinović upravo to navodi kao primjer, mislim da moram otići po tu
knjigu - vidimo se za 5 minuta”, rekla je Renata i požurila kući.
Cijelo društvo bilo je šokirano, ako je ono što Renata govori istina, to bi značilo
da banke uistinu stvaraju novac iz zraka.
Renata se uskoro vratila, “Evo knjige”, rekla je i počela čitati:
“Suvremeni novac egzistira u dva pojavna oblika. To su gotov novac i depozitni
novac kojim se građani i poduzeća svakodnevno koriste za obavljanje gotovinskih
i bezgotovinskih plaćanja. Glavnina plaćanja danas se odvija bezgotovinski, no ov-
dje valja naglasiti jednu važnu činjenicu. Dok je novac prihvaćen kao sredstvo pla-
ćanja u svim robno-novčanim transakcijama, u pojedinim situacijama ne možemo
provesti plaćanje depozitnim novcem. Na primjer, bankovnom karticom tekućeg
računa ili čekom ne možemo obaviti plaćanje za kupovinu novina na kiosku, voća
na zelenoj tržnici ili karte u gradskom javnom prijevozu. Budući da postoje situaci-
je u kojima depozitni novac nije prihvaćen kao sredstvo plaćanja, depozitni novac
predstavlja novčani surogat.
U skladu sa svojom povijesnom ulogom emisijske institucije, središnje banke
emitiraju gotov novac, odnosno novčanice i kovanice. Depozitni novac stvaraju po-
slovne banke.
Dok je kreacija gotovog novca vezana uz primarnu emisiju koju provodi središ-
nja banka, depozitni novac stvaraju poslovne banke u procesu sekundarne emisije
novca. Budući da banke svojom kreditnom aktivnošću stvaraju depozitni novac, on
se još naziva i kreditni novac”.
“To je ono što si mi pokušavala jučer reći - novac kao dug, odnosno novac kao
kredit”, zaključio je Petar.
“Da, pogledajte što piše dalje: ‘Za razliku od većine financijskih institucija banke
ne samo da posreduju u prenošenju financijskih sredstava od štediša pozajmljivači-
ma, nego kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac.
Iako se pojmovi depozitni novac i kreditni novac ponekad javljaju kao sinonimi,
sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac, budući da dio depozitnog
novca nastaje pologom gotovine na tekuće/žiro račune.’
Primjećujete li ovdje nelogičnost, on tvrdi da sav depozitni novac nije kreditni
novac, a savršeno je jasno da je sav novac, pa tako i onaj depozitni - kredit, odnosno
da je nastao nečijim ulaskom u dug.
Zamislite da ja uzmem 1000 kuna kredita, i nekome od vas dam taj novac na
ruke u zamjenu za neku robu ili uslugu. ako bi vi taj novac odnijeli u banku, lovri-
nović bi rekao da to nije ‘kreditni novac’ jer je nastao pologom gotovine na tekući

68