Page 67 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

“Kako to misliš da banke stvaraju novac iz ničega?”, šokirano ju je upitao Petar.
“jučer kada sam ti pričala o tome kako je novac dug, rekao si mi da pričam glu-
posti i da su to nebitne stvari”, odvratila mu je Renata.
“jesam, ali ovo me stvarno zanima”, izvlačio se Petar.
“Nedavno sam za to saznala čitajući knjigu ‘Monetarna politika’ od našeg pro-
fesora Ivana lovrinovića. Imaš sreće pa ju još uvijek imam kod sebe. Uglavnom, u
njoj on objašnjava kako banke kroz proces multiplikacije stvaraju novac iz ničega.
Zahvaljujući tom virtualnom novcu stvaraju realne dugove i tako kamatare naše
obitelji”, odgovorila mu je.
“To mi zvuči pomalo nevjerojatno, možeš li mi to jednostavnije objasniti?”, upi-
tao ju je Petar.
“Zamisli da je josip od prodaje marihuane zaradio 1000 kn i pohranio ih na svoj
račun u banci. Istodobno ti želiš kupiti mobitel od Marina, mobitel košta 1000 kn, ali
ti taj novac nemaš. Zato odlaziš u banku i zadužuješ se za 1000 kn, koje potom upla-
ćuješ na Marinov račun. Koliko je sada ukupno depozita u banci?”, upitala ga je.
“Budući da josip nije dizao svoj novac s računa, on i dalje ima 1000 kn u banci.
Istodobno i Marin ima 1000 kn na računu, to je onih 1000 kn koje sam mu ja uplatio,
zar ne?”, upitao ju je Petar.
“Točno, sada i josip i Marin imaju po 1000 kn na računu, ali je stvarnog novca
samo 1000 kn. Onih drugih 1000 kn je multiplicirani novac, on postoji samo na kom-
pjuterskom zaslonu”, odgovorila mu je
“Zašto dolazi do multiplikacije?”, upitao ju je Petar.
“Zato jer se golema većina novca nalazi u obliku depozita, a ne gotovine. Gotov
novac je novac koji se nalazi izvan banaka, dakle u novčanicima, kasama, čarapama
i slično. Takvog novca je u Hrvatskoj manje od 7%”, pokušala mu je objasniti.
“Hoćeš reći da se 93% od ukupnog novca nalazi u obliku depozita u bankama?”,
opet ju je upitao.
“Da, ali je većina tog novca virtualna - ne postoji”, rekla je Renata.
“Kako je to moguće?”, upitao ju je.
“Zato jer imamo nisku stopu obvezne pričuve, da bi se suzbila kreditna multi-
plikacija, odnosno kamatarenje ljudi uz pomoć nepostojećeg novca, stopa obvezne
pričuve trebala bi biti 50%. U tom slučaju banke nikada ne bi mogla posuditi više
novca nego je u obliku stvarnog depozita kod njih pohranjeno”, odgovorila mu je
Renata.
“Možeš li mi to slikovito objasniti jer te jedva pratim?”, rekao je Petar.
“Zamisli josipa kako polaže 1000 kn u banku, ako bi stopa obvezene pričuve bila
50%, tada bi banka pola od položenog novca morala dati središnjoj banci na čuvanje
i mogla bi u obliku kreditu dati samo 500 kn. Kada bi tih 500 kn kredita opet bilo
uplaćeno na nečiji račun, banka bi opet pola od tog iznosa morala dati središnjoj
banci i ostalo bi joj samo 250 kn za davanje novog kredita.

67