Page 71 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Ovo je sustav koji odgovara samo nekolicini, odnosno zanemariv postotak ljudi
ima korist od njega, svi ostali imaju štetu. Da bi se sustav urušio potrebno bi bilo
motivirati ovih 2% da krenu po svoje depozite, ali to je malo vjerojatno jer nitko neće
rezati granu na kojoj sjedi”, pojasnila je Renata.
“Zašto banke uopće rade multiplikaciju?”, upitao ju je Silvio.
“To im se isplati zato jer je kamata na kredit uvijek 2 do 3 puta veća od kamate
na depozit”, odgovorila mu je Renata.
“Zašto je multiplikacija novca loša za nas?” upitao ju je Petar.
“Dobit koju banke ostvare u ovoj shemi je stvarna, iako je kao i dug većim dje-
lom stvorena uz pomoć nepostojećeg - imaginarnog/multipliciranog novca. Budući
da se 92% banaka nalazi u stranom vlasništvu, tako ostvarena dobit se pretvara u
eure i izvlači iz naše zemlje. Na taj način drže nas u ekonomskom ropstvu.
Očito je da je nužno napraviti promjenu u monetarnom sustavu, odnosno podići
razinu obvezene pričuve na 50% kako bi se bankama onemogućila kreditna multi-
plikacija. Tako bi se onemogućilo gomilanje duga i inflacija (rast cijena) uz pomoć
nepostojećeg novca. Nije pošteno da naši roditelji moraju krvavo raditi za svaku
kunu, a da ih banke stvaraju iz zraka. Novac koji banke stvaraju sekundarnom emi-
sijom - depozitni novac u stvari je krivotvorina i izdan je bez pokrića vrijednosti”,
pokušala mu je objasniti Renata.
“Hoćeš reći da poslovne banke krivotvore novac?”, opet ju je upitao Petar.
“Dobro jutro! Krivotvoreni ili falsificirani novac je novac u prometu koji je pro-
izveden protuzakonito kako bi sličio pravom novcu, dovoljno blizu da bi mogao
dovesti do zbunjenosti i biti prihvaćen kao pravi novac. Proizvodnja lažnog novca
je oblik prevare. Razlika između klasičnog krivotvorenja i multiplikacije novca koju
rade banke je isključivo u tome što krivotvoritelji moraju uložiti puno više truda,
materijalnih sredstava i vremena kako bi novac koji naprave bio što sličniji pravom.
S druge strane, u stvaranje depozitnog novca nije uložen nikakav trud, da stvar
bude apsurdnija - taj novac uopće niti ne postoji.
Niti jedna od te dvije vrste lažnog novca nema pokriće u stvarnom novcu kojeg
izdaje središnja banka”, rekla je Renata i dodala “Onog trenutka kada bi štediše
otišle u banku po svoj novac, shvatile bi da se radi o prijevari i da depozitni novac u
stvarnosti ne postoji”.
“Oprosti mi što skrećem s teme, ali nešto me zanima. jučer si nam govorila o
problemu novca kao duga i tome kako bi država deficit trebala pokrivati izravno
kod središnje banke bez zaduživanja. jesu li dužnička doktrina i multiplikacija nov-
ca na ikoji način povezani?”, upitao ju je Silvio.
“To i je srž cijelog problema. Pokušajte zamisliti što bi se dogodilo ako bi deficit,
odnosno proračunski manjak bio 10% i ako bi se pokrivao izravnom emisijom novca
iz središnje banke. Kako bi to utjecalo na stopu inflacije u slučaju da je stopa obvezne

71