Page 69 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

račun, iako je savršeno jasno da sam ja prvo morala ući u kredit da bi netko od vas
mogao imati novac”, zaključila je Renata.
“Misliš li da on ne shvaća koncept novca kao duga ili se samo pravi da ne razu-
mije?”, upitao ju je Petar.
“Prije bi rekla da se pravi da ne razumije, to je jasno iz njegove tvrdnje da banke
‘posreduju u prenošenju financijskih sredstava od štediša pozajmljivačima’. Budući
da je novac dug, jasno je da depoziti nastaju od kredita, a ne krediti od depozita.
Drugim riječima - banke posreduju u prenošenju sredstava od pozajmljivača štedi-
šama, a ne obrnuto”, rekla je Renata.
“Kako na jednostavan način to objasniti ljudima?”, uključio se u raspravu Ma-
rin.
“ako je novac dug, to bi značilo da bez dužnika ne bi bilo niti štediša budući
da ne bi postojao novac koji bi se mogao uštediti. ako novac ne bi bio dug i ako bi
krediti nastajali iz depozita, a ne obrnuto kao što mi tvrdimo, tada bi štediše mogle
postojati nezavisno od dužnika. Međutim, jasno je da netko prvo mora ući u dug
kako bi se stvorio novac koji bi netko drugi naknadno mogao položiti na svoj račun
u obliku štednje”, rekla je Renata.
“Ne mogu vjerovati da me ova tematika zanima, čitaj nam dalje”, dodao je Pe-
tar.
Renata je nastavila: “Banke ne samo što kreiraju novac, nego provode i njego-
vu multiplikaciju. Naime, novokreirani depozitni novac u sljedećoj fazi kreditne
ekspanzije predstavlja ‘stari depozit’, koji služi kao izvor sredstava za odobravanje
novog kredita. U nastavku novoodobreni kredit dovodi do kreacije nove količine
depozitnog novca itd. Cijeli proces multiplikacije težio bi u beskonačnost kad ne bi
postojali čimbenici koji ograničavaju kreditnu aktivnost banaka.
Kreditni potencijal banke predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka može
odobriti, nakon što je izdvojila i održala zadovoljavajuću količinu rezervi te zadovo-
ljila sve propisane uvjete koje je odredila monetarna regulacija i supervizija.”
“To je upravo ono što ti govoriš! Ne mogu vjerovati da to sve piše u udžbenici-
ma, a da su ljudi toga nesvjesni”, rekao je Petar.
Renata je nastavila čitati: “Multiplikacijom depozita i kredita bankarski sustav
može emitirati daleko više kredita i depozitnog novca nego što je iznos baze koju
predstavlja primarni novac središnje banke i iznos ‘stvarnih’ depozita - depozita
koji nisu nastali kreditnom aktivnošću nego pologom gotovine.
Sada dolazi onaj dio o tome što bi bilo kada bi stopa obvezne pričuve bila samo
10%. Na strani 115. nalazi se sljedeći primjer:
‘Marko Horvat polaže depozit po viđenju kod Osječke banke d.d. u iznosu
100.000 kn. Uz stopu obvezne rezerve 10% i rezervu likvidnosti od 10%, poveća-
nje štednih depozita po viđenju omogućuje odobravanje novih kredita u ukupnom
iznosu 80.000 kn’.

69