Page 327 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 327

E























                                                 EUKALIPTUS


                               Eucalyptus  globulus  Lab.  -            Myrtaceace

                Eukaliptus  se  danas  gaji  u  mnogim  toplim  zemljama,  Cak  i  u  jufnoj
         Evropi;  ~ma ga  u  Jla~em  Primorju.  U  tropima  se  ne  gajL  Drvo  raste  do
         80  m.  Ovaj,  kao,  uostalom,  i  druge  vrste  eukaliptusa,  koje  su  takO<1e  gotovo
         sve  ·iz  istog  podrucja,  raste  vrlo  brzo.  Vee  desete  godine  drvo  dostigne  vi-
         sinu od  25  m.  To  je ujedno  i  najvBe  poznato  drvece.  E.  amygda/ina nanste
         do  150  m!  Zbog  svega  toga  pocelo  se  ad  druge  polovine  XIX  veka  na  sve
         strane  saditi  radi  isu~ivanja barovitib  malaricnih  krajeva,  i  na  taj  nacin  us-
         pe~no je  pocela  borba  protiv  ove  te~ke  bolesti  -             malarije,  jer  biljka  svo-
         jom  vrlo  intenzivnom  transpiracijom  trajnim  li~eem upija  iz  zemlje  i  tako
         uklanja  ogromnu  kolicinu  vode  (pumpa).  Osim  toga,  primeeeno  je  da  je  i
         isparavanje  etarskog  ulja,  pogotovu  za  vreme  letnjih  zega  korisno,  jer  ko-
         marci  beze  valjda  zato  ~to im  ne  proja  miris  eukaliptusa.
               Drvo  je  otkrio  u  Tasmaniji  Labijardijer  (1792),  a!i  je  sve  do  polovine
         XIX  veka  bilo  retkost  i  vidano  je  sarno  po  botanickim  vrtovima.  Godine
         1854.  Ramel  preko  Milera  uspeva  da  dot1e  do  dovoljne  kolicine  semena  i  da
         nacini  prve  oglede  gajenja  drveta  oko  Sredozemnog  mOra  sa  ciljem  asana-
         cije  bara  i  mocvara.  Od  toga  doba  biljka  se  naglo  ra~irHa u  svim  zemljama
         gde  dobro  uspeva  !imun  i  ,naranciZa.  U  medieini  se  upotrebljava  od  1865.
         godine.
               Berba,  -     Bere  se  odraslo,  ne  prevge mlado  Ii~ce,  osu~i u  hladu i  cuva
         u  dobra  zatvorenim  sudovima.
               Droga.  -     Li~ee je  dvojako:
               a)  Sa  starijih grana  !Bce  je  kopljasto-jajasto,  najceUe  s r pas t o.  pri
         dnu  koso.  Dugacko  je  oko  20  em,  ~iroko do  5  em,  debelo,  kruto,  kozasto,
         golo,  "5  i t n o-b r a d a vic a.s to,  na nalicju zeleno-plavo. ~ko se prema svetlo·
         sti  gleda  lupom,  vide  se  (osobito  u  srednjem  delu  I-ista)  tackiee  koje  poticu
         od  ~ u P I j  ina  set a r ski m  u I j e m.
               b)  S  m I a d i h  g ran c i e a  !Bee  je  krace  (do  15  em),  a  §ire  (do
         8  em)  i  bez  dr~ke,  j a j a s t 0,  pri  dnu  s rea s to,  tanje  i  mek~e.
               Upotrebljava  se  !Bee  sa  starijih  grana.
               Mirisa  je  osobitog,  aromaticnog,  na  eukaliptol,  a  ukusa  aromaticnog,
         oporog  i  nagorkog.
                                                                                                 0
               Sastav.  -    Ima  1,5-3'/0  eta r s k a g  u I j a  (sveze  mce  3-5 /.),  t a-
         n ina,  gorke  materije,  smale  i  voska.  Vadi  se  iz  svezeg  IBca  i  evetnih  pu·
   322   323   324   325   326   327   328   329   330   331   332