Page 370 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 370

KAMALA.  KAl\!FOR.  KANDlLKA
                                                                                                        371

                Narodnn  Imena:  bijeli  jergovan,  bijeli  jorgovan,  biser,  bisemi  cvijet,  lfi·
          serovo  drvo,  zelenika,  zinlaslika,  zimzelen,  zimozelen,  zimolez,  zimolist,  zi-
          molozina,  kalinica,  kozjak,  kozjaoica,  kozje gro!(!e,  meokovac, mrle~a, ne-
          prika,  pasja  leska,  pasjakovina,  pas·leskovina,  pasji  samba!k,  piskovina,  svib,
          siba,  sibovina,  erna  boba.






                                                     KAMALA


                 Crvenomrk  prasak  koji  se  sastoji  od  zlezda  i  dlaka  biljke  Mallotus
          philippinensis  Mill!.  Arg.  -      Euphorbiaeeae,  koje  raste  u  tropskoj  Aziji  i  Au·
          straliji.  Sadrli  floroglucinolske  derivate.  Deluje  kao  dobar  lek  protiv  erev·
          nih  parazita.  Posle  davanja  kamale  nije  potrebno  uzimati  sredstva  za  ~iS·

          eenje,  jer sarna  kamala  deluje  laksantno.







                                                     KAMFOR



                Kamfor  je  cvrsti  dec  etarskog  ulja  dobijenog  iz  drveta  Cinnamomum
         camphora  Nees  et  Eberm.  -            Lauraeeae  (japanski  kanfor,  kamfor,  kamfor·
         njak,  kamforovo  drvo)  iii  sintetski  od  pinena  (borcvo,  terpentinsko ulje).
                To  su  kristalni  komadi ·svojstvenog  mirisa.  Brzo  vetri,  pa  se  mora  her·
          meticki  zapakovati  i  cuvati  na  hladnom  mestu.
                Kamfor  je  vrlo  popularan  lek  ·koji  se  upotrebljava  najviSe  u  obliku

         kamfor·spiritusa,  kamforovog  ulja  i  raznih  galenskih  preparata  spolja  kao
         antisepti·k  i  za  drazenje  koze.  U  zubarstvu  se  upotrebljava  protiv  rubobolje.
                                              o
         Sterilni  rastvor  kamfora  (2S r .. ni)  u  neutralnom  masnom  ulju  donedavna  je
         davan  kao  analeptik,  lek  koji  drafi  i  jaCa  rad  centralnog  nervnog  sistema

         i  <5rea  (sli~no  kafi  i  caju).





                                                   KANDILKA


                                Aquilegia vulgaris  L.  -         Ranuneulaeeae


                Trajna  zeljasta  biljka,  visoka  40--80  em.  Stablo  je  uspravno,  razgra·

         nato,  golo,  obraslo  mekim  dlakama.  Donjm  listovi  su  na  duga~kim drskama
         i  visestruko       deljcni.     Cvetovi  su       vrlo  lepi,     ljubi~asti     ili  beli,    po-
         nekad  ruZicas·ti  i  vise.  Cveta  od  m'aja  do  jula.  Raste  po  sumama,  livadama

         i  kamenjaru.  Upotrebljava  se  seme,  sveza  i  osusena  bilJka  i  sok  iseeden
         iz  sveze  biljke  (Aquilegiae  semen,  herba  et  succus).  U  eeOOij                bUjci  irna
         cijanogenelskog  heterozida,  od  koga  potifu  lekovitost  i  otrovnost  kan·
   365   366   367   368   369   370   371   372   373   374   375