Page 392 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem

KOZlAe, KOZALAe ...
393

jer saddi do 2,50;. u I j a i do 33% in v e r t n 0 g § e ~ era. Ima jo§ i
oko. JO<>/o smole, zatim jednog gorkog tanoglikozida juniperozida,
tamna, voska, gume, organskih kiselina i njihovih soli i flavonskih hetero.
zida .

. Upot!~b~. - , Venja se mnogo viSe upotrebljava u narodnoj nego u §kol.
skoJ med'lOI~1. ~esto vIse se trosi u veterinarstvu kao sastavni deo pra§,
kova za tovlJenJe. Inace, kJekinje su kod nas i u drugim baJikanskim zem·
Ijama jedan od najpoznatijih i najviSe upotrebLjavanih narodnih oj domaCih
Jekova, isto tako vafan· i omiljen kao §to su hajducka Irava, kantarion, pe.
len ·i kiciea, lekovite biljke bez kojih se nase kuce ne mogu zami~liti. Una·
rodu se upotrebljava za lecenje mnogih bolesti, za spoljnu i unutrasnju
upotrebu: kao diureli,k, protiv nazeba, kaslja, vodene bolesti, gonoreje, ast·
me, za s~omak, 2110jenje i s1., a spolja u obliku spiritusa (Spiritus Jurziperi)
iii u jakoj rakiji za obloge i trljanje protriv nazeba, reumatizma i slicI1ih bo-
lesti. K I e k 0 v a c a je nadaleko poznata veoma aromatiena raldja koju
proizvode u velikim kolicinama uglavnom naSi dinaroi Ere, i izvoze. Upo-
trebljavaju je i kao domaci lek 'i dez'nfekciono sredstvo. U malim dozama
elarsko ulje kle·ke, pored ostalog, ola'k§ava i-skaSljavanje .. U veCim dozama
kleka moze biti skodlj-iva, da osteti bubrege i dr.
Klekinje ulaze u diureticne cajeve (Species diureticae). Od kJekinja se
izraduje sok, Succus Jw~iperi il1spissatus (Roob Juniperi). Klekinje, a jo§
cesce etarsko ulJe sluii za kadenje, inhalaci~u prilikom oboljenja organa za
disanje i kao srcdslvo za drazenje koze.
Aetheroleum fructus Juniper!. - Etarsko ulje dobijeno iz zrelih i sa·
mlevenih klekinja destilaeijom pomocu vodene pare.
Juniper! llgnwn. - Belo-ervenkasti komadR drveta od stabla, grana i
korena kleke. Imaju vrlo malo etar-skog ulja i smole. Zato, kad se zagreju,
odaju miris na klekinje. Ulaze u sastav diureticnih eajeva.
Diuretlcni cajevi: I. Po 25 g klekinja, korena od zeojeg trna, sipurka
i sitniee. Jednu supenu kasiku smese popariti sa 200 g kljucale vode, osta·
viti 2 sa ta i popi ti u 3 doze pTe jela.
2. Po 25 g klekinja i persunovog ploda i po 10 g peteljki od visanja,
zove i ploda od anisa, moraca i kima, kao pod I.
3. Po 25 g klekinja, rastavica, zubace i idirota, kao pod I.
Ostala narodna imena: barovica, borovac, brika, brinje, klekoV'ina, obi·
cna borovica, smrek, smreka, smrekovina, smrec, smri,ka, smnca, smrkva,
smrca, fenja, erna smrekinja, erna smrekva, smrekva. Narod naziva plodove
kleke avim imemma: venja, boroviee, klekinje, smrekinje, smrekovina, smri-
jekinja, smricka.

KOZLAC, KOZALAC, VINO I R~I(JJA

Arum maculatum L - Araceae

Dugovecna zeljasta biljka sa. jakim krtolama, ~eli~im kop.lj~sttm Ii·
stovima i crvenim lepim bobicavlm p/odovlma udru.Zenim u okJip1ce. Raste
najviSe u grmlju ; trnju. Rano u prolece izbije njegovo k.~pn~ li·s.ce .. Cela
biljka, a narocHo k rIo leo t r 0 v n e su dok su sveze ~ ImaJu IJut 1 ne-