Page 394 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 394

KOKOTAC.  ZDRALJlKA
                                                                                                         395

                  Zbog  opijuma,  koke  i  indijske  konoplje  odrfavane  su  mnoge  meuu-
           narodne  kOllferencije  sa  ciljem  da  se  smanj'i  i  spreCi  ~irenje  uzivanja  ovih
           opasnih  opojnih droga.
                  Tropakokain  je  manje  otrovan  od  kokaina;  anesteticno  dejstvo  mu  je
           duie:  daje  se  pri  lumbalnoj  anesteziji.
                  Kontrola.  -     Trgovina  kokinim  li~cem ·i  proizvodnja  i  promet  kokaina
           su  pod  kontrolom  Ujedinjenih  nacija,  'kao  ·i  druge  opojne  droge.  Prema
           podacima  UN,  godi ~nje  se  preradi  oko  8  miliona  kilogram a  kokinog  li~Ca
           za  proizvodnju  kokaina  (prinos  oko  1%  kokaina  12.  suvog  liUa).  Medutim,
           ne  zna  se  kolika  je  iJegalna  proizvodnja,  aH  se  racuna  da  je  svakako  veca
           od  Jegalne.  Komisija  za  opojne  droge  Ujedinjenih  nacija  predvida  ograrii-
           cenje  proizvodnje  i  regulisanje  prometa  koke  i  kokaina.
                  Opomena!  -       List  koke  i  njeni  alkaloidi  smeju  se  upotrebljavati  samo
           pod  kontrolom  lekara!




                                           KOKOTAC,  ZDRALJIKA


                          Melilotus  officinalis  (Moo.)  Lam. -           Papilionaceae

                 Do  1  m  visoka  dvogodgnja  zeljasta  biljka,  koja  kao  korov  raste  po
          pustim  mestima  ukraj  njiva, vinograda, puteva i  dr.  Stabljika je prava  i  vrlo
          razgranata.  Ima  1istove ,sliene  detelini,  sarno  su  po  obodu  zupcasti.  Cvetovi
          su  zuti,  na  dugackim,  dosta  zbi~enim  grozdovima.  Cveta  preko  celog  leta.
          Raste  i  izvan  Evrope.  Sabiraju  se  ",rhovi  granOica  biljke  u  cvetu.  Osu-
          ~ena  biljlka  prijatno  mirise  na  med,  jer  prilikom  susenja  nastupa  fermen-
          tacija,  hi'droliza  jednog  glikozida  i  pri tom  se  oslobada  k u mar i n  (oko
          4'10).  Kokotac  je  aromatiena  droga  'koja  nema  etarskog  ulja,  za  razliku  od
          ostalih  mirisnih  biljaka  koje  imaju  spoljni  ill  unutra~njd  sekTecioni  aparat
          s  uljem.  Osim  kumarina,  suva  biljka  ima  i  slobodne  melillotne lk1seline  smo-
          Ie,  tanina  i  dr.  U k usa  je  najpre  malo  sluzavog,  zatim  gorkog  i  pomalo
          I j u tog  i  oporog.
                 Nekad  se  droga  mnogo  vge  upotrebljavala.  Jos  u  starom  veku  sluiila
          je. kao  lek  koji  ublaZuje  bolove,  tera  vodu,  steze  i  sl.  Upotrebljava  se  kao
          narodni  lek  spolja,  u  raastima  i  melemima.  Jedno  vreme  vaZHa  je  kao  lek
          za  oei.  U  homeopatskoj  medicini  daju  je  protiv  migrene,  grceva  dece  itd.
          Sluzi  za  aromatizaciju  krdZana  i  drugih  lo~·ih  vrsta  duvana.
                 Kokotac  je  trava  koja  kod  nas  .raste  svuda  i  redovan  je  sastojak  sena.
          U  Kanadi  i  SAD  zabelezeni  su  1931.  god. 'slucajevi  teskih,  pa  cak  i  smrtnih
          hemoragija  stoke koja je jela sene u  kame je bilo  trulog kokoca. Godine  1941.
          je  utvrdeno  da  trovanje  izaziva  di·kumarol  koji  nastaje  od  kumarina  pod
          uticajem  gljivice  na  trulom  kokocu.
                 Dikumarol  je  antagonist  v·i1amdnu  K,  ima  svojstva  da  se  suprotstavlja
          antihemoraglenom  dejstvu  ovog  vitami·na,  Jer  spreCava  stvaranje  protrom-
          baze  u  krvi,  zbog  cega  ova  ne  moze  da  se  zgru~a. Ako  se  staci  daje  hrana
          bogata  vitaminom  K  (Jucerka),  nestace  hemoragije  prouzrokovane  trulim

          kokocem.
                 Droge  s  kumarlnskim  heterozldJrna.  -            Razne  Vl's'te  sena  imaju  slabiji
          iii  jaci  prijatan  miris  na  kumarin,  lakton  orliO·hidroksi-cimetne  kiseline  ili
          kumarins'ke  kiseline.  Kumarin  je  proizvod  hidrolize  heterozida,  agJiikon  gor-
   389   390   391   392   393   394   395   396   397   398   399