Page 426 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem

UZARKlNJA. LAN
427

Ulje treba cuvati na hladnom i mracnom IT)estu u punim i dobro zatvo·
renim sudovima lamne boje.

Upotreba. - evet ulazl u sastav Species aromaticae i Species pro balneo.
Droga se upotrebljava spolja kao dodatak kupkama, drafi kozu. Ulje iza-
ziva slabu lokalnu anesteziju. SluZi i kao korigens midsa mnogih lekova. Ulje
se upotrebljava kao i droga, a osim toga, vrlo mnogo u 'parfimeriji i kozme-
tieL Ulje. ulazi u sastav Spiritus Lavandulae, Spiro aromaticus, Sapo glyce.
rrna/us llqwdus, MIX/um oleo-balsamica, Formaldehydum sapona/um i dr.
Osusen evet se stavlja medu rublje da dob'ije prijatan miris, a kite
od eele lavandule sluze u mediteranskim zemljama za rasterivanje koma·
raea, steniea, moljaea i drugih insekata.

Narodna imena: despik, despic, lavandla, lavenda, lavendal, levanda, Ie·
vendol, mari.ianae, trma, spiknarda.

LAZARKINJA, MIRISNI BROC, LAZARICA, PRVENAC, JARI BROC,
ROJBA

Asperula odorata L. - Rubiaceae

Upotrebljava se eela biljka u evetu (Asperulae odoratae herbal. Osuse-

na biljka prijatno miriSe na kumarin. Osim kumarinskih heterozida lazar-
kinja sadrzi jos i gorkih materija, etarskog ulja i dr. Uglavnom narodni lek
za lecenje katara organa za disanje, vodene bolesti, zuci i kao aromatik. Ula·
zi u sastav mirisnih cajeva za kupke.

LAN

Unum usitatissimum L. - Linaceae

Lan je gajena tiednogodisnja zeljasta biLjka, visoka 50-80 em. Stab-
Ijika je tanka, valjkasta i slabo obrasla sHnim duguljastim listiCima; na gor·
njem delu .ie malo razgranata, a na vrhovima ogranaka ima po jedan sitan,
vrlo lep nezan evet divne plave boje kao nebo. Plod je okruglasta caura sa de·
set semenk i.
Ima oko stotinu varijeteta lana, ali su najvaznije kulturne odlike: d u·
g a c k i I an,' koj i ima slabo razgranato stable i koji se gaji zbog finog,
jakog i dugackog vlakna (tekstilni Ian) i n'i s ki I a 'n, k 0 j i j~ vrlo raz-
granat i daje mnogo semena, a lose vlakno (uljevni Ian).

Gajenje. - Lanse najvise gaji u SSSR-u, zatim u Indiji, Juznoj Ame-
rici, SAD, Kanadi i drugim drZavama. Lan trazi duboku i sitnu zemlju.
U tropskim predelima suviSe brzo raste i daje kratka i lomljiva vlakna,
ali daje viSe i boljeg semena. U umerenom pojasu Ian daje manje i sitnijeg
semena, ali je vlakno bolje. Pred ovaj rat Ian su pocele gajiti gotovo sve