Page 468 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 468

MASLACAK
                                                                                                       469

         no,  jer mu je pridavana cudolvorna  zasti.tna  i  iseeliteljska  moe.  Lisee  je  kru-
        pno  i  skupljeno  u  rozelu.  Plod  je  zUla,  mesnata,  okruglasta  bobica  velieine
         golubijeg  jajeta.  Upotrebljavaju  se  koren,  list  i  plod  (Mandragorae  radix,  fo-
         lium  et  fructus).
               Cudotvorni  i  skupo  plaeanJ  . mand;ragolrin«  je,  zapTavo,  smesa  hiosci.
         jamina,  atropina,  skopolamina  i  drugih  alkalaida  koji  se  nalaze  u  srodnim
        biljkama:  velebilju,  tatuli,  bunki  i  belom  bunu.  Prema  tome,  dejstvo  man-
        dragore  je  isto  kao ,i  ovih  biljaka.  Neopravdana  je  upotreba  mandragore  kao
        ljubavnog  napitka,  za  jacanje  muske  snage  i  tome  slieno.  Ona  je  u  rukama
        sarlatana  skodljiva,  pa  i  smrtonosna!  Znaci  trovanja  su  isti  kao  i  od  vele-
        bilja  i  tatule.




                                                  MASLACAK

                              Taraxacum  officinale Web. -              Compositae
                                                                       -        -.

               Maoslacak  je  dugovecna  zelja,sta  biljka,  koja  raste  kao  korov  svuda,  a
        najviSe  po vla!nim  livadama. Vlazna mesta se  ponekad  rute od isevetalog ma-
         slacka.  Ima  zemalja  gde  se  maslacak  gaj<i.  lz  verti'kalnog,  dugovecnog,  vrlo
         razvijenog,  malo  razgranatog .korena ·izbija  rozeta  od  lisea  polegla  po  zemlji.
        Nema  stabljike.  Cvetna  drska  je  gola,  suplja,  nerazgranata,  valjkast~, visoka
         IS-3~ em  a  na  vrhu  nosi  zlalnozutu  glavicastu  evast  slozenu  od  jezicastih
         cvetova.  Maslacak  se  razmnozava  semenom  koje  velar  nosi  kao  padobrane,
         jer su semenke vrlo lake i imaju perjanieu.
               Svi  delovi  biljke  su  go r k 0 g  uk usa  i <imaju  mnogo  belog  m I e e-

         no g  so k a,  koji  obilato  curi  kad  se  hiljka  ozledi.  Mlecni  sok  je  najgorCi,
         a  u  njemu  ima  najvise  lekovitih  sastojaka;  maslacak  rnje  otrovan.
               Berba.  -     U  nekim  zemljama  trali  se  sarno  koren,  u  drugim  list  a  u
         tre6im  cela  biljka  s  korenom  iskopana  rano  u  proleee  pre  cvetanja.  0  tome
         nasi  biljari  treba  da  vode  racuna.  NajviSe  se  trazi  koren  (Taraxaci  radix).

               Mnogi  biljari  se  ne  slazu  u  pogledu  vremena  kada  treba  obavi,ti  berbu_
         lzgleda da koren  ima  najvise gorcine u  drugoj polovini  leta i  da ga  tada treba
         brati.  Kasnije,  u  jesen,  ima  viSe  inulina,  a  taj  sastojak  bi  bio  dobar  za  pro-
         izvodnju  kafenih  dodataka  (kao  eigura).
               K 0 r e n  je  dugacak  do  20  cm,  a  debeo  0,5-1,5  cm,  vretenast  i  valj-
         kast,  spolja  rulomrk_  Svez  koren  je  pun  belog  mlecnog  soka  koji  obilato
         curi  iz  mlecnih  cevi  rasporedenih  u  koncentPicne  krugove.

                Izgled  droge_  -     Kad  se  05usi,  koren  splasne,  smezura  se,  izgubi  oko
         3/4  svoje  tezine  i  postane  sivomrk.  Uzduz,  a  mestimiono  i  popreko  (glava)
         naoine  se  pruge  i  nabori.  Mlecne  cevi  su  vrlo  tamne,  ernomrke.  Droga  je
         krta ,i  tvrda.
                Uk usa  je  gorkog.
                L u po m      se  na  poprecnom  preselm  'l'azlikuje  siroka,  belicasta  kora,
         ogranicena  kambijalnim  prstenom  od  $Vetlozutog  uskog  drveta.  U  drvetu
         se  vide  siroki  otvori  drvenih  5udova,  a  u  korl  mnogobrojn<i  tamnoml'k<i  kon-
         centricni  krugovi  koji  se  sastoje od  gmpa ·poprecno  prerezanih  mleenih  cevi.
                Jodnom  vodom  ovlazen  presek  korena  ne  poplavi,  jer ne  sadrii  skroba,
         nego  inulina.
   463   464   465   466   467   468   469   470   471   472   473