Page 669 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 669

c
























                                                CAULMOGRA


               Masno  ulje  dobijeno  iz  zrelog  semena  raznih  vrsta  rod a  Hydnocarpu.>
        (Flacourtiaceae)  iz  Indonezije.  U svojoj  postojbini  caulmogrino  ulje  je octvaj-
        kada  u'Pot~ebljavano za lecenje gube  i  mnogih  koznih  bolesti.  U  Evropi  se  ko-
        risti  tek  od  po6etka  XX  veka. UvidajuCi  blagotvorno  dej-stvo  ulja  ne  sarno  za
        lecenje  lepre,  psorijaze,  trahoma  i  nekih  d-rugih  bolesti,  SAD  1921.  godine,  a
        neke druge zemlje posle toga, organizuju u  mnogim tropskim zemljama naucne
        ekspedicije  za botanicko identifikovanje drveta ·i iznalazenje  drugih  vrsta  koje
        bi  dale  efikasnije  ulje.

               Ciklopentenske  kiseJ.ine  u  caulmogrinom  ulju  su  nosioci  baktericidne
        moei  droge,  ali  su  tf::sko  podnosljive  i  draZe,  a  osim  toga,  deluju  ot·rovno  na
        nadbubrezne zlezde.





                                                 CEMERIKA


                                                  Veratrum  L.


               Osusen  rizom  s  korenjem  bele  (Veratl'um  album  L.)  i  zelene  cemer,ike
        (V erat rum  viride  Aiton)  -      Liliaceae.  Prva 'raste  kod  na5,  a  druga  u  Kanadi.
        Ove  dve biljke  i  droge  su vrlo  b1iske, dmaju  gotovo  isti  hemijs1kJ  sastav i  ista
        farmakodinamska  svojstva. -            Na  nasim  planinama  raste  i  Veratrum  nigrum
        L.,  ali  rrije  jos dovoljno proucen.
               Cemeri,ka  je  nasa  dugovecna,  'snaina  i  bujna  biljka,  visoka  do  1,5  m.
        Raste  po  brdskim  i  plan ins kim  vlaznim  livadama,  suvatima,  rede  po  svetlim
        sumama,  a  najviSe  kraj  bacijskih  torova,  gde  cesto  raMe  u  velikom  mnostvu
        kao otrovan  korov,  skoro  redovno zajedno  s  mrazovcem.  Kod  nas  je  ima vrlo
        mnogo. Lis tovi su vrlo krupni, po obodu celi, ovalni, siljasti, debeli i kruti, jaki,
        gotovo  kozasti,  imaju  paralelne  i  vrlo  istaknute  nerve.  Gornja  polovina  iii
        trecina stabljike je malo  razgranata  i  sva  gusto,  kao  metlica oki6ena  neugled-
        nhn l:>elo-zelenkastim cvetovima. Plod je suva laura sa sitrum semenjem. Biljka
        u  celini lici na duvan.

               Cela bilj,ka je  v r io  0  t r 0  v n a,  ljutog,  neprij-atnog i gor,kog ukusa, pete
        u  ustima  i  izaziva  pojacano  lucenje  pljuvacke.  Kad  se  suva  biljka  tuca,  iza-
        ziva neizdrlljivo  k ,j  jan j e  (zato ulazi  u  sastav burmu~a).
   664   665   666   667   668   669   670   671   672   673   674