Page 319 - Margaret Atwood - Sluškinjina priča
P. 319

Sluškinjina priča osim kritike društva mogla bi se shvatiti i kao

             upozorenje da je svođenje žene na bilo koji od stereotipa (seksualni
             ili roditeljski) jednako ograničavajuće i pogubno ne samo za ženu
             već  i  za  društvo.  Premda  se  možda  može  protumačiti  i  kao  neka

             vrsta  inverzije  feminističke  ideologije,  prije  bi  ga  trebalo  shvatiti
             kao upozorenje kako radikalizam bilo koje vrste može imati opasne

             posljedice  jer  se  lako  pretvori  u  vlastitu  suprotnost.  Totalitarni
             režim,  s  druge  strane,  posegnut  će  za  bilo  kojom  ideologijom,

             makar i feminističkom, ako mu ona omogući uspješno djelovanje.
                  Nema  sumnje  daje  Sluškinjina  priča  roman  ideje,  za  koji  je

             prilično jasno zašto je postao bestseller u Americi, Kanadi i Velikoj
             Britaniji, recimo. Međutim, Europa, pa i Jugoslavija, ipak je nešto
             drugo. Toga je svjesna i sama autorica kad kaže: »Kad čitate knjigu,

             itekako je važno koliko vam je godina, kad je čitate, jeste li muško ili
             žensko, Kanađanin ili Indijac. Ne postoji univerzalna književnost,

             djelomice zbog toga što ne postoji ni univerzalni čitalac.« U dijelu
             svijeta  u  kojem  totalitarizam,  istrebljenje,  oskudica,  čekanje  u

             redovima,  zabrane,  streljanja  itd.  nisu  nikakva  fikcija  već  dio
             relativno  nedavne  prošlosti,  ova  knjiga  ipak  ima  malo  drugačije

             značenje. Na kraju  krajeva, i  literarna tradicija koja  govori o tom
             tipu  iskustva  sasvim  je  drugačija.  Nakon  Arhipelaga  Gulag,
             Dnevnika  Ane  Frank  i  obilja  logorske,  zatvorske,  memoarske

             literature, možda će čitaocima u Sluškinjinoj priči ipak nedostajati
             uvjerljivosti.  Naime,  tamo  gdje  su  doista  postojale  gileadske

             republike  pitanje  je  koliko  će  dobro  funkcionirati  njihov
             transponirani,  literarni  obrazac.  S  druge  strane,  možda  će  ova
             knjiga  ovdje  doživjeti  podjednaku  popularnost  -  ali  s  jednim

             značajnim  pomakom:  naime,  da  će  vrlo  različito  i  iznad  svega
             tragično iskustvo ovoga kontinenta u prošlom ratu i poslijeratnom

             razdoblju učiniti da roman Margaret Atwood za nas ne bude isto
             ono što je za prosječne Amerikance, to jest, znanstvena fantastika.



                                                                                     Slavenka Drakulić
   314   315   316   317   318   319