Page 165 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

narod. U osnovi aktivne, konstruktivne i kreativne snage

čovjeka, sposobne da mijenja tokove rijeka, spaja mora,
prosijeca planine, leži volja, to jest, također psihološko

stanje ili pojava svijesti. Dakle, psihološke pojave
posjeduju veću moć stupanja u odnos s fizičkim

pojavama nego pojave života.

Pozitivistička filozofiija tvrdi da sve tri vrste pojava
nastaju iz gibanja, da su sve tri vrste pojava u svojoj biti

gibanje. Ako i prihvatimo to gledište, ipak moramo
priznati da su to tri različite vrste gibanja, međusobno

nesumjerljiva, koja ne prelaze jedno u drugo bilo kojim

redom.
Fizičke, biološke i psihičke pojave ne možemo

mjeriti istom mjerom. Ili točnije, pojave života i pojave
svijesti uopće ne možemo mjeriti. Što se tiče prvih, tj.

fizičkih pojava, mi mislimo da ih možemo mjeriti, premda
je i to vrlo nepouzdano.

U svakom slučaju, nedvojbeno znamo da ni pojave

života ni psihološke pojave ne možemo izraziti
formulama fizičkih pojava. Za te pojave uopće nemamo

formula.
Želimo li pojasniti odnos među različitim vrstama

pojava, moramo podrobnije ispitati zakone prijelaza
jednih u druge.

U prvom redu valja podrobno proučiti fizičke pojave i
sve uvjete i značajke njihova prijelaza jednih u druge.

U članku o Wundtu (The Northern Messenger,
1988) A. L. Volinski izlaže načela Wundtove

fiziološke psihologije:

»Podražajne radnje izazivaju osjetilne. No te dvije
radnje uopće ne moraju biti jednake. Žarom cigarete
može se zapaliti čitav grad. Valja shvatiti zašto je to

moguće. Stavimo dasku na rub nekog predmeta tako da