Page 169 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum
P. 169

energije - elektronima i ciklusima gibanja, kojih različite

               kombinacije stvaraju različite »pojave«, izgrađena je na
               posve   umjetnoj   i   proizvoljnoj   pretpostavci   da   svijet

               postoji u vremenu i u prostoru. Ako zaključimo da su
               uvjeti vremena i prostora samo svojstva naše osjetilne

               zamjedbe, ukidamo svaku mogućnost za pretpostavku
               da   je   »gibanje«   temelj   svega,   jer   su   za   gibanje

               neophodni prostor i vrijeme, tj. neophodno je da uvjeti
               prostora i vremena budu svojstva svijeta, a ne svojstva

               svijesti.
                  Zapravo, ništa ne znamo o uzrocima pojava.

                  Znamo  da  neke  kombinacije  uzroka, djelujući  preko
               organizma na našu svijest, stvaraju niz osjeta koje mi

               doživljavamo   kao  zeleno   stablo.  No   odgovara   li
               predodžba stabla stvarnoj biti uzroka koji su izazvali te

               osjete, to mi ne znamo.



                  Pitanje o odnosu pojave prema stvari o sebi, tj. prema

               biti koju ona sadrži, od davnih vremena je bilo glavni i
               najteži   problem   filozofije.  Možemo   li   mi,   proučavajući

               pojave, dokučiti njihove uzroke, pravu bit stvari? Kant je
               odlučno rekao: Ne! Proučavajući pojave mi se čak i

               ne   približavamo   razumijevanju   stvari   o   sebi.  Ako

               priznamo da je Kantovo gledište ispravno, želimo li se
               približiti   razumijevanju   stvari   o   sebi,   moramo   tražiti
               posve   novu   metodu,   posve   drugačiji   put   od   puta

               pozitivističke znanosti koja proučava zbivanja ili pojave.





                                                              POGLAVLJE XII



               Vidljiva i skrivena strana života. Pozitivizam kao pro-

               učavanje pojavne strane života. U čemu je
               »dvodimenzionalnost« pozitivističke filozofije?
   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174