Page 170 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Zamišljanje svega na ravnini, u fizičkom odsječku.

Podzemni tokovi. Što može dati proučavanje života
kao pojave? Umjetni svijet što ga znanost izgrađuje

za sebe. Nepostojanje zatvorenih i zasebnih pojava
u zbilji. Novo osjećanje svijeta.

U svim udžbenicima povijesti književnosti piše da je

pojava Werthera izazvala u Njemačkoj epidemiju
samoubojstava.

Što je izazvalo ta samoubojstva?

Zamislite da se pojavi »znanstvenik« koji, zainteresiran
činjenicom povećanja samoubojstava, stane proučavati

prvo izdanje Werthera po metodi egzaktne pozitivističke
znanosti. On važe knjigu, premjerava je najpreciznijim

instrumentima, zapisuje broj stranica, pravi kemijsku
analizu papira i tipografske boje, prebrojava broj redaka

na svakoj stranici, broj slova i interpunkciju, na kraju

prebrojava koliko se puta u Wertheru ponavlja slovo A,
a koliko puta slovo B, koliko puta upitnik itd. Ukratko,

radi sve ono što su pobožni Muslimani uradili s
Muhamedovim Kuranom i na temelju svojih ispitivanja

piše raspravu o odnosu slova A njemačke abecede
prema samoubojstvima.

Zamislimo drugog znanstvenika koji, proučavajući

povijest slikarstva, odlučuje postaviti ga na strogo
znanstveni temelj i u beskraj analizira boje na slikama

znamenitih umjetnika kako bi odredio zašto različite slike
na nas različito djeluju.

Zamislimo divljaka koji »proučava« sat. Pretpostavimo
da je to inteligentan i vješt divljak. Rastavio je sat i

pobrojio sve kotačiće i vijke, prebrojio je broj zubaca na

svakom kotačiću, upoznao sat kao svoj dlan. Jedino ne