Page 242 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum
P. 242
Međutim, u prirodi ništa ne može biti neživo ili
mehaničko. Ako život i osjećaj uopće postoje, oni
moraju postojati u svemu. Život i inteligencija tvore
svijet.
Pogledamo li s naše strane, sa strane pojava,
moramo priznati da svaka pojava, svaki predmet
posjeduje razum.
Brdo, stablo, riba, kap vode, kiša, planet, vatra,
svaki za sebe mora posjedovati svoj navlastiti um.
Pogledamo li s druge strane, sa strane noumenona,
moramo reći da je sve i svaka pojava našeg svijeta
očitovanje u našem presjeku nekog nama nerazumljivog
mišljenja i osjećanja iz drugog presjeka, koji tamo imaju
nama neshvatljive funkcije. Neka inteligencija je tamo
takva i njezina je funkcija takva da se ovdje očituje u
obliku brda, druga u obliku stabla, treća u obliku ribe
itd.
Brdo je funkcija razuma A u našem presjeku.
Stablo je funkcija razuma B u našem presjeku.
Riba je funkcija razuma C u našem presjeku.
Razume A, B i C mi ne znamo jer nisu slični našemu i
mi možemo samo naslućivati njihovo postojanje.
Pojave našeg svijeta vrlo su različite. Ako one nisu
drugo doli očitovanja različitih inteligentnih bića u našem
svijetu, onda i ta bića moraju biti vrlo različita.
Između uma brda i uma čovjeka mora biti ista
razlika kao i između brda i čovjeka.
Već smo potvrdili mogućnost različitih postojanja. Rekli
smo da postoji kuća, postoji čovjek i postoji ideja - no,
sve to postoji različito. Razvijemo li tu misao, uočit ćemo
vrlo mnogo vrsta različitih postojanja.