Page 70 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Pedra de Medine. U Rimu je Bartolomeo Crescentio objelodanio "Mediteransku
autiku" Nauti a Medite a ea , u kojoj je eče o goto o s e što se tada z alo o

brodovima i brodogradnji: od vrste drveta, kovina, konopa i smola do "planisfera
ili ka ata za a iga je", od jet a i uže jet o a do "te pe a e ta kapeta a i

mornara".
H alio je apose du o ačke kapeta e, kao što je gospa Ni olo Sag i, koga
sug ađa i da as adije pišu kao Nika Sag oe ića. U tak i se djeli a a ode
taksinomije, rod koji su njegovali buntovni mislioci srednjega vijeka, bez kojih se,
či i a se, e ože pisati o edite a ski te a a: taka sa postupak to
ije teško uočiti pokušao slijediti.

Raz išlja je o put i i a i o eplo i a alja upotpu iti ogledo o
ači u a koji pišu: o odsko d e iku kao odu. O i koji ulažu aj iše st asti u
puto a je i plo id u e stižu zapisati gdje su s e ili i što su idjeli: put i je

až iji od putopisa. Ma o Polo tek je u zatoče išt u dikti ao s oje uspo e e
Rusti hellu Rusti ia u , k jiže iku iz Piše, koji ih je zapisao ko e io al o, a
f a usko jeziku koji je edo olj o poz a ao. Ni I Batuta ije uspio za šiti
svoju rihlu: govorio je u pero I Džuzai-al-Kaldiju, koji je, po išlje ju st uč jaka,
stilizi ao eka pogla lja u skladu s lastito k jiže o a i ijo . Kolu o je

pisao pisma u kojima ima malo opisa, namijenjena prije svega onima o kojima su
ovisile plovidbe, dok mu je brodski dnevnik ostao oskudan (suvremenici ga nisu,
zap a o, i upoz ali . Više je i olje pisao jego suput ik s d uge plo id e,
spomenuti Juan de la Cosa.
Kapeta i su p epustili p otokol po oć i i a. Magella u je pisao, a
francuskom jeziku, Mediteranac Antonio Pigafetta: sjeća se jego a opisa
st aš e i e, sa šiljasti zu i a. Plo id e Vas a da Ga e p atio je po jes iča
Joao de Ba os: ez jega i sla a Po tugala ila, ja ač o, a ja. I a iše tak ih

p i je a. Veliki su se ist aži ači apsolut o p eda ali putu: sve je ostalo bilo manje
až o. Tak a se tež ja očituje i a ka ta a, a sta i iše ego a o i , a

Mediteranu prije nego drugdje: more na karti i samo more postaju ponekad
jedno.
I katasta ske ka te, kak e se ču aju u opći ski a hi i a p i o skih
g ado a, pot đuju sta o ite od ose ze lje s o e . Oz ače i posjedi
p i liža aju se po egdje o ali do jezi a u a, zauzi ajući jesta s kojih je idik

ot o e i čist.
Pa ele koje su izlože e jet u i epogoda a, ta o gdje se od osi iz eđu
mora i obale isu az iješili, često ije jaju las ike ili pak postaju ičiji : iz
bojazni da ih more ne podruje i potopi, ne oduzme zemlji ili gospodaru. Na
pojedi i ka ta a aišao sa a jih u alo g adsko uzeju u T ogi u, k aj