Page 66 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Gla i su puto i odili s Medite a a a d uge o ale: ašta se s e iše za osila

o ea i a, ka te takođe .
Medite a ski su po o i plo ili s o i što su stekli na svome moru. Zapisi
s p ih elikih plo id i po eki odski d e ik i slič o pokazuju kako se posade
čude što su o ale koje otk i aju d ukčije, kao da su očeki ali da udu iste: o i koji

su a Medite a u t ažili d uga o a, kao da a d ugi o i a t aže Medite a .
Možda ije ez os o e p etposta ka, koju p ipisuju jed o od aj ećih
a t opologa ašega e e a, da su ist aži ači pošli iše sa željo da pot de
lastite p edodž e, lege de i je o a ja - Atlantida, Hesperide, Zlatno runo,
Eldorado, Arkadija, Eden - nego da doista otkriju novi svijet. I to bi valjalo uzeti u
o zi kad asp a lja o o edite a ski g a i a a: o e se po ekad po iču do
ajdaljih o ala. Tek pošto otk ije o o i s ijet i o a što ga oplakuju, stječe o

d ukčiji od os p e a s ijetu i moru na kojima smo bili: mi koji nismo plovili
o ea i a is o se izložili tak oj kuš ji.
Imago mundi srednjega vijeka, stari disk sa tri kontinenta i dva mora, s
oceanskom rijekom oko njih, razbio se sam od sebe. Trebalo je ne samo
predstaviti novi p osto koji je otk i e ego i p o aći o ači p edsta lja ja
p osto a. Me ato je u eo u ze ljopis figu u Atlasa, od ajajući z a ost od ita:
u "Odiseji" tita Atlas d ži a pleći a stupo e "koji azd ajaju e o od ze lje";
na Mercatorovu "Atlasu" svijet je dio s e i a, ali je i sa jeli a. Pokušaj

f a uskih ka tog afa da p oši e azi Neptu , u isto s islu kao i Atlas, eće
iti p ih aće : io je p e iše a egdotiča . Naslo i elikih ka tog afskih ado a
odaju t aže je d ukčije slike s ijeta: "De summa totius orbis", "Civitas orbis
terrarum", "Speculum orbis terrarum", "Spiegel der Zeevaert", "The Mariners

Mirrour", "Theatrum orbis terrarum", "Teatro del Cielo e Terra", "Teatri Europei",
"Theatre frangois", "Liber chronicarum", "Universalis Cosmographia",
"Cosmographicae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura". Metafore
ogledala spe ulu , pozo i e theat u i k uga o is s jedoče o epskoj

a i iji e esa se da p edsta i s ijet kao p izo , događaj ili p iču: a sa o
početku o e k jige spo e uti su up a o ti te i i. Medite a iše ije s edište
s ijeta, ego tek jego dio: t e at će u e e a da sa se e tako idi i

predstavi.
Neofite u ka tog afiji i p esio i aju eliki zid i ze ljo idi: želje, pot e e ili
namjere onih koji na taka ači u eća aju ogledalo s ijeta, pozo i u ili kulise

teat a u koje se s ijet događa, k ug u koje se ti. Bio sa u iše poz atih
mjesta na kojima su takve karte dostupne, neke su me u mladosti impresionirale:
Galleria delle carte geografiche u Vatika u, apose ču e a Te za loggia za koju je
papa Pio IV od Medi ija uposlio aj s ije ajsto e, k aj Late a ske palače koju