Page 75 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

filološke, d uge lite a e. Želio ih dopu iti oge st a i koje su dotak ute u

prethodnim dijelovima, uputiti na izvore s kojih sam crpio, predstaviti osobe koje
sam sreo na putu i plovidbi, koje su me svjetovale i pomogle mi. Slijedio sam
pouku starog Ptolemeja, koju su za njim ponovili Ibn Haldun i Mercator:
posluži o se s jedoče je put ika koji su ili ta o gdje is o ili i idjeli o o

što sa i is o idjeli. Tako sam postupao. Ovo nije glosar Mediterana, nego
samo jednog brevijara.
"Medite a pop i a iše i e a, o is o o ze lja a do čijih o ala dopi e",
napomenuo je jednostavno Mercator u svom "Atlasu" (str. 30, Amsterdam 1609).
Nazivi mora ovise o njegovu položaju, o ezi sa ze lja a koje oplakuje i
p ipad osti o i a koji uza j ži e. D e i su a odi, poput Egipća a i Su e a,
azi ali Medite a Go ji o e , po jego u položaju u od osu a jiho u
ze lju. U Bi liji i a iše i e a: Veliko o e ia hagadol, Još., I, , Zad je o e

(ili more koje je pozadi, iam ha - aharon, Deut., XI, 24), Filistejsko more (iam
p'lišti , E od., XXIII, . Po ekad se z alo sa o Mo e: z a se a koje se o e
isli. Se itska iječ ia oz ača ala je s e elike ode: i o a, i jezera, i rijeke.

I Hekatej i Herodot zovu Mediteran Velikim morem. Tako su ga nazivali i
Fe iča i, koji su ga je ojat o p i oplo ili. Tukidid ga u "Peloponeskom ratu"
i e uje, po p ipad osti, Hele ski o e I, . Za G ke je o o " aše o e": taj
će azi p euzeti od jih Ri lja i i ogi d ugi ako jih. Plato o az i ije kaže:

"more koje je pokraj nas" (par' hemin thalassa, Phed., 113,a). U spisu poznatu
pod azi o "De u do", koji se ožda pog eš o p ipisuje A istotelu, s eće o
sudbonosni naziv unut aš je o e he eso thalassa, , , u op e i s o i
iz a jski , O ea o . Iz toga će i e a kas ije astati, u lati sko p ije odu,

Mediteran.
Filologija a otk i a po ijest ašega o a. P idje edite a eus ije io
ot je . G a atiča zlat e epohe Festus p epo učio je, u jesto jega,
edite eus, ali tak e p epo uke alo tko sluša kad se pojedi e iječi poč u

mnogo rabiti: to je razdoblje u kojem Rim postaje pomorskom silom. Epitet
meditullius (nastao od tellus - ze lja, je ojat o p e a g čko esogaios -
eđuze i eć je io a haiča . Medite a eus je oz ača ao p osto a
ko ti e tu, ok uže sa s ih st a a ze ljo , u op e i p e a a iti us. Ci e o

naziva kontinentalce "najmediteranskijim ljudima" (homines maxime
mediterranei, Verr., II, 5). Imenico edite a eu oz ača ala se u ut aš jost

ze alja p . u oži i edite a ea Galliae: ko ti e tal i dijelo i Galije .
Budući da je "u ut aš je o e" i sa o ok uže o ze ljo , isti se epitet počeo i za
nj vezivati. U tom ga smislu rabi Solin u svojim kompilacijama geografije i
p ipo ijesti Colle ta ea e u i a iliu , XVIII, , koje je z atiželj o čitao