Page 67 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

je papa Zaharije IX, za kojega tvrde da je i sam bio geograf, ukrasio kartografskim

f eska a; Palazzo de Cap a ola, ljeto alište obitelji Farnese kraj Rima, u kojem je
Antonio Varese oslikao zidove (na kojima je mnogo svjetovnih motiva); Palazzo
Vecchio u Firenci, Palazzo ducale u Veneciji, oltar katedrale u Herefordu, koji je
u ište u d ugo s jetsko atu; ozaik u Mada i s o isima Svete zemlje i
dijelo i a Egipta a podu ekadaš je iza tske azilike. Na tak i slika ija a
po ekad je a je až o sa o o e ego želja da se o o os oji i da se ji e
lada. U Bečkoj a io al oj i liote i ču a se tapise ija a kojoj je p ikaza a
plo id a od Ge o e do Tu isa, pohod Ka la V p oti Tu iša a, p e a ka to u
fla a skog ajsto a Ve e a a. Sulta Meh ed II, pošto je zauzeo
Ko sta ti opolis, a učio je od g čkoga geog afa Geo giosa A i u esa
reprodukcije Ptolemejevih tabula s legendama na grčko i a apsko jeziku: da
posluže kao oti i čili a tka ih u A adoliji, koji isu saču a i. I a sla i

francuskim tapiserijama (onima iz Beauvaisa, primjerice) ima mora, ali mnogo
a je ego kop a, iše je Atla tika ego Medite a a.
Pog eš o i ilo, u atoč s e u, ezi ati ka tog afiju za epske ili d a ske
odo e: o a p uža ogo oj e p i je e sk o osti. Nazi apa appa
z ačio je a početku o iča ko ad plat a, koji se ahalo u i kusu: došao je

ožda iz pu skoga jezika; e z a u se toč o po ijeklo. Na zemljopisnim
apa a dugo su se zad žale i lijske e a i, apose a o i dijelo i a a

koji a su p edsta lje a tuđa o a: gole e i e koje kese zu e, koji a se
kost iješe pe aje, alik a Le iata a ili Raha a. Me ato o o je djelo i u to
pogledu prijelomno: ono egzorcira kartu. Morskih nemani ima i u njegovu
"Atlasu", ali samo na stranicama koje je radio Hondius ili netko drugi. Vidjeli smo
u a tičko do a geog afiju kao k itiku o a a. Me ato je p o iče u k itiku
ašta ije. Voltai e će je p oglasiti k itiko tašti e. Ra io alistički ka tog afi u
F a uskoj Cassi i, sta iji i lađi, koji su po ijeklo s Juga pokazat će u to
poslu st ogost i je u. Papa Pa ao V pokušao je u e ikli i s početka XVII. stoljeća

pobiti nove ideje o Zemlji i obraniti sta a tu ače ja S etoga pis a.
P os jetiteljst o se sup otsta ilo k šća sko Medite a u, kao i isla sko . Od
s edi e XVIII. stoljeća os o i e idija p olazi k oz G ee i h, daleko od

Je uzale a i Ka e. Ka ta postaje laička, kao i pogled a o e.
Velike su ka te astajale uz pod šku oći. To pot đuju i pos ete a
jiho i ka tuša a: zah aljuju o i a koji ih po ažu, uzdižu o e koji ih štite.

Ka tog afija je ila d ža a taj a od Fe iča a do Biza ta. Ptole eje e ka te, do
Chrvsolorasove misije, bile su pod služ e o ko t olo Istoč oga Ca st a. O
špa jolski i po tugalski ka ta a alo se z alo i o dje se o e p e alo
spominju), politika velikih pomorskih sila htjela je da tako bude: sve dok Baskijac