Page 109 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 109
vlasti u njima, koju su, naravno, činili Englezi, Britanija je uspjela os
tvariti veću produktivnost i organizovanost, za razliku od svojih tak
maca koji su kolonije vodili iz svojih matičnih država.
Upravljanje sa gotovo polovinom svijeta nije bilo jednostavan
posao. Donošenje strateških odluka, od kojih će zavisiti budućnost im
perije, nije dozvoljavalo improvizaciju. U takvim okolnostima Britanci
su napravili organizaciju i sistem, u kojima se moćkoncentrisala i dis
tribuirala preko tajnih ili polutajnih društava. U njima će participirati
a
sami vrh elite. Tu elitu će činiti najviša aristokrtija po porijeklu, kako
kraljevska porodica preko svojih opunomoćenih članoa, tako i nji
v
hovo najbliže plemstvo. Tu će biti i najbogatiji ljudi iz vrha finansij-
skog kapitala koji su preko monopolskih pozicija u bankarstvu ili
privredi, napravili svoja lična mala carstva veća iod pojedinih država.
Treći dio elite su predstavljali najznačajniji inteektualci svog vre
l
mena, kao i vrh novinarske profesije.
Ovako širok opis elite vjerovatno bi bio adekvatan bilo kom
kraljevstvu tog doba, ali sistem organizacije koji je ostvaren u Britaniji
bio je jedinstven. Ova jedinstvenost je karakteristična kako po efika
snosti, tako i po ciljevima koje su sebi zadali donosioci odluka u Ve
likoj Britaniji.
„Jednog zimskog posljepodneva u februaru 1891. tri čovjeka
su učestvovala u veoma značajnom razgovoru u London. Kao
u
rezultat tog razgovora će nastati posljedice od najvećeg značaja za
.
britansku imperiju, kao i za čitav svijet u cjelini Oni su učestvovali
u stvaranju tajnog društva, koje će u idućih pedesegodina biti
t
jedna od najvažnijih pokretačkih snaga, kako u stvaranju, tako i u
sprovođenju odluka vezanih za politiku unutar britanske imperije,
kao i na njenu spoljnu politiku. Tri čovjeka koja su učestvovala u
ovom poslu, bili su već dobro poznati u Engleskoj. Lider je bio
Sesil Rouds (Cecil Rhodes), fantastično bogati gradtelj imperije i
i
najvažnija osoba u Južnoj Africi. Drugi je bio Vilijam Stid (William
108