Page 14 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 14
drukčiji, pa će i preostatak čoveka morati drukčijiti.
i
b
Možda će tek na ruševinama svoje grandiozne pogreške naći
put koga je zatrpao svojim lakim i naopakim izborom. Možda će
promeniti nešto u prirodi, morati da promeni svoju razaračku
funkciju. Možda će drugi početak (ili ko zna koji) iti bolji. Najzad,
b
valjda postoji i za naše postojanje i neki bolji razvoj od
samouništenja.441
Upravo zbog ove posljednje rečenice, zbog ove spekulativne
mogućnosti koju nagovještava veliki pisac i treba dobro analizirati i
proučiti dosadašnju (neo)imperijalnu politiku jednevelike sile. Bez
njihovog dosadašnjeg političkog sveobuhvatnog angažmana, koji je
od njih nametnut kao jedini mogući model gdje se tjeramo da budemo
slijepi vjernici, jedino i postoji nada za naše postojanje i za naše op-
stajanje, i za neki bolji razvoj od samouništenja do koga nas politika
SAD neminovno dovodi.
Događaji, akcije i procesi, kako u Americi, tako i u međuna
rodnoj zajednici, koji su doveli do uspona i slabljenja američke hege
l
monije biće predmet analize u ovoj knjizi u tri pogavlja: 1) imperijalni
karakter republike; 2) porijeklo anglo-američke dominacije; 3) multi-
polamost ili izolacija Amerike.
1)
„Posebnost što'ju je tokom čitave svoje istorije Amerika sebi
pripisivala, stvorila je dva protivrečna stava u odnosu na spoljnu
politiku. Prema prvom, Amerika najbolje sledi svoje vrednosti time
što unapređuje soptvenu demokratiju, zahvaljujući čmu pred
e
stavlja svetionik za ostatak čovečanstva; prema druom, te iste
g
vrednosti Americi nameću obavezu da za njihovo ostvarenje širom
1 Borislav Pekić, T am o g d e lo ze p la č u, Beograd, 2012. god, str. 126.
13