Page 243 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 243

bene proizvode,  slične onima koje je prije sto godina, pod vod­
        stvom  Rockefellerove  kompanije  Standard  Oil,  otvorio  naftni
        kartel.  Nikada  prije  nastanka  velikih  agrokompanija  poljopri­
        vredni  proizvodi  nisu  držani  samo  proizvodima  za  tržište,  s
        globalnim tržišnim  cijenama.  Poljoprivredni  su  usjevi  oduvijek
        bili  lokalnog  karaktera,  imali  su  svoja  lokalna  tržišta  i  bili  su
        temeljem  opstanka  ljudi  i  sigurnosti  nacionalne  ekonomije.
           Američki Plan Amstutz, uz male izmjene, postao je srž WTO-
        ova Sporazuma o poljoprivredi,  tj.  AoA-a,  kako je postao poz­
        nat  (skraćeno  od:  Agreement on Agriculture,  nap. prev).  Cilj
        toga sporazuma bio je stvoriti ono stoje krug agrobiznisa sma­
        trao  najvišim  prioritetom  -  slobodno  i  integrirano  svjetsko
        tržište  za  svoje  proizvode.  Dok  im je  na jeziku  stalno  bila "si­
        gurnost  opskrbe  hranom",  uveli  su  pravila po  kojima će  se  ta
        sigurnost postići jedino režimom slobodne trgovine. A od toga
        režima  korist  imaju  isključivo velike  globalne  kompanije  za tr­
        govinu žitom, poput Cargilla,  Bungea i ADM-a.
           Godine  1992.,  kako  sam  već  spomenuo,  Vlada  Busha  sta­
        rijega  donijela je,  čak  bez  ikakve  javne  rasprave,  nevjerojatnu
        uredbu,  kojom su genetski modificirane biljke i namirnice pro­
        glašene  "bitno  ekvivalentnima"  običnim  usjevima pa im  stoga
        nije potrebna  nikakva  posebna  državna  regulativa.  Svjetska  tr­
        govinska  organizacija to je  načelo fino ugradila u  svoju  uredbu
        zvanu "Sanitarni  i  fitosanitarni  sporazum"  (Sanitary and Phi-
        tosanitary Agreement,  srkaćeno  SPS).  U toj  uredbi  stoji da se
        "standardi  i  mjere za reguliranje hrane,  koji  imaju  svrhu  zašti­
        titi ljude od nametnika i životinja, mogu potencijalno primjenji­
        vati  kao proizvoljne zapreke trgovini",  pa ih  se  stoga,  po pravi­
        lima  Svjetske  trgovinske  organizacije,  mora  zabraniti.
           Po toj  uredbi,  oni  zakoni neke  države  koji  zabranjuju uno­
        šenje  genetski  modificiranih  organizama  u  ljudski  prehrambe­
        ni  lanac,  kao  mjera  zaštite  zdravlja  od  potencijalne  opasnosti
        po ljude i životinje, nisu pošteni zakoni. To je "nepoštena trgo­
        vinska  praksa".  Svjetska  trgovinska  organizacija  donijela  je  i

        246
   238   239   240   241   242   243   244   245   246   247   248