Page 243 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 243
bene proizvode, slične onima koje je prije sto godina, pod vod
stvom Rockefellerove kompanije Standard Oil, otvorio naftni
kartel. Nikada prije nastanka velikih agrokompanija poljopri
vredni proizvodi nisu držani samo proizvodima za tržište, s
globalnim tržišnim cijenama. Poljoprivredni su usjevi oduvijek
bili lokalnog karaktera, imali su svoja lokalna tržišta i bili su
temeljem opstanka ljudi i sigurnosti nacionalne ekonomije.
Američki Plan Amstutz, uz male izmjene, postao je srž WTO-
ova Sporazuma o poljoprivredi, tj. AoA-a, kako je postao poz
nat (skraćeno od: Agreement on Agriculture, nap. prev). Cilj
toga sporazuma bio je stvoriti ono stoje krug agrobiznisa sma
trao najvišim prioritetom - slobodno i integrirano svjetsko
tržište za svoje proizvode. Dok im je na jeziku stalno bila "si
gurnost opskrbe hranom", uveli su pravila po kojima će se ta
sigurnost postići jedino režimom slobodne trgovine. A od toga
režima korist imaju isključivo velike globalne kompanije za tr
govinu žitom, poput Cargilla, Bungea i ADM-a.
Godine 1992., kako sam već spomenuo, Vlada Busha sta
rijega donijela je, čak bez ikakve javne rasprave, nevjerojatnu
uredbu, kojom su genetski modificirane biljke i namirnice pro
glašene "bitno ekvivalentnima" običnim usjevima pa im stoga
nije potrebna nikakva posebna državna regulativa. Svjetska tr
govinska organizacija to je načelo fino ugradila u svoju uredbu
zvanu "Sanitarni i fitosanitarni sporazum" (Sanitary and Phi-
tosanitary Agreement, srkaćeno SPS). U toj uredbi stoji da se
"standardi i mjere za reguliranje hrane, koji imaju svrhu zašti
titi ljude od nametnika i životinja, mogu potencijalno primjenji
vati kao proizvoljne zapreke trgovini", pa ih se stoga, po pravi
lima Svjetske trgovinske organizacije, mora zabraniti.
Po toj uredbi, oni zakoni neke države koji zabranjuju uno
šenje genetski modificiranih organizama u ljudski prehrambe
ni lanac, kao mjera zaštite zdravlja od potencijalne opasnosti
po ljude i životinje, nisu pošteni zakoni. To je "nepoštena trgo
vinska praksa". Svjetska trgovinska organizacija donijela je i
246