Page 48 - Edward Griffin - Svijet bez raka

Jedna jabuka dnevno 35

prehranu. Ali tek je 1940-ih godina - gotovo trideset godina kasnije - «moderni»
medicinski svijet u potpunosti prihvatio pelagru kao nedostatak vitamina B. 2
Priča oko perniciozne anemije gotovo je identična. Razlog zašto se toliko
oklijevalo priznati da su te bolesti posljedica nedostatka vitamina leži u tome
što ljudi vrlo često traže pozitivne uzročno-posljedične odnose u kojima jedna
stvar uzrokuje neku drugu. Mnogo im je teže razumjeti negativan odnos u
kojem ništa ili nedostatak nečega mogu stvoriti problem. Ali možda je još važniji
intelektualni ponos. Netko tko se cijeloga života bavio znanošću i stjecao znanje
kojim prosječan čovjek ne raspolaže, i koje ne razumije, obično nema strpljenja
slušati nekoga tko nema to znanje - pogotovo ako ta osoba želi reći da se rješenje
na najzagonetniji znanstveni problem može pronaći negdje u prirodi ili u gotovo
najjednostavnijim pripravcima od bilja i hrane. Znanstvenik se školovao upravo
zato da rješava složena pitanja pa se vrlo često samozadovoljno podsmjehuje
svakom rješenju problema koje nije u skladu s njegovim mukotrpno stečenim
vještinama.
Da to malo bolje pojasnimo - prosječan se liječnik u današnje vrijeme
intenzivno školuje više od deset godina, učeći o zdravlju i bolesti. Taj proces
obrazovanja traje sve vrijeme dokle god se aktivno bavi svojom strukom.
Najveći izazov medicinskoj struci u naše vrijeme predstavlja rak Da se rješenje
zagonetke, kad je riječ o raku, može pronaći u jednostavnoj hrani koju jedemo
(ili ne jedemo), vjerojatno bi se i mnoge druge bolesti mogle na taj način liječiti.
Implikacije su pogubne. Kao što se jedan liječnik prikladno izrazio, «Velik dio
mog medicinskog obrazovanja bio je uzaludan. Učio sam krive stvari!». A nitko
ne želi prihvatiti daje učio - ili poučavao - krive stvari. Stoga mnogi znanstvenici
i liječnici podsvjesno, ali prirodno, ne priznaju da je bolest nedostatak vitamina
sve dok to nije dokazano, dokazano i iznova dokazano.
Godine 1952. dr. Ernst T. Krebs, biokemičar iz San Francisca, iznio je teoriju
da rak, poput skorbuta i pelagre, nije uzrokovan nekom zagonetnom bakterijom,
virusom ili toksinom, nego se radi samo o avitaminozi koju izaziva nedostatak
jedne esencijalne hranjive tvari u prehrani modernog čovjeka. Identificirao je
tu tvar kao dio grupe nitrilozida koja je široko rasprostranjena u prirodi u više
od 1200 jestivih biljaka u gotovo svim dijelovima svijeta. Pogotovo je česta u
sjemenkama voća iz obitelji ruža (Rosaceae) kao što su gorki badem, marelica,
glog, trešnja, nektarina, breskva i šljiva, ali se nalazi i u travama, kukuruzu,
sirku, prosu, manioki, sjemenu lana, sjemenkama jabuke i mnogim drugim
namirnicama koje su, općenito, izbačene iz jelovnika moderne civilizacije.
Teško je jasno utvrditi kamo možemo svrstati nitrilozid. Budući da ga ne
nalazimo odvojeno, nego u sklopu hrane, vjerojatno ga ne možemo klasificirati

Vidi History and Geography of the Most Important Diseases, Edvvin H. Ackerknecht (New York:
Hafner Publishing Co., Inc., 1972.) str. 148 -149.