Page 52 - Edward Griffin - Svijet bez raka
P. 52
Jedna jabuka dnevno 39
Mnoge bolesti, kao što otkrivamo, mogle bi biti posljedicom nedostataka vitamina
i minerala. Dokazano je da je čak i senilnost uzrokovana nedostatkom vitamina
Ustvari, evo korisnog eksperimenta koji bi se mogao i trebao provesti na
svim satovima prirodnih znanosti u osnovnim školama. Glodavci, ako se hrane
samo «obogaćenim» kruhom, vrlo brzo postanu antisocijalni. Neki su čak skloni
kanibalizmu, a zapravo slijede instinktivan poriv da dođu do vitalnih elemenata
iz hrane koji im nedostaju. Većina će uginuti za jedan ili dva mjeseca. Kad djeca
to vide, izgubit će volju za bijelim kruhom.
«Obogaćeni» kruh samo je mali dio šire slike. Proso je nekada bilo glavna
svjetska prehrambena žitarica. Bogato je nitrilozidima. Ali sada ga je zamijenila
pšenica u kojoj nitrilozida praktički uopće nema - čak ni u cjelovitoj pšenici.
Sirak je zamijenjen šećernom trskom, a rezultat je isti. Čak i stoku sve više
hranimo biljem, rast kojega potičemo na umjetan način. Stočna hrana siromašna
je nitrolozidima pa se u mesu koje jedemo zadržava manje vitamina B17. U
nekim mjestima prehrana stoke danas sadrži petnaest posto papira kako bi se
stoka brže udebljala za tržište. 8
Gledajući unatrag, mnogi običaji naših predaka, iako u to vrijeme bez
znanstvenog opravdanja, oslanjali su se na stoljetno iskustvo koje su stjecali
po načelu pokušaja i pogreške, a zatim se pokazalo da imaju veliku vrijednost.
Lako je moguće da je «Jedna jabuka dnevno drži liječnika podalje» bilo više od
neutemeljene krilatice, pogotovo u doba kada su svi imali običaj jesti i sjemenke
tih jabuka. Činjenica je da cijeli plod jabuke - uključujući i sjemenke - sadrži
zapanjujuće visoku koncentraciju vitamina, minerala, masti i bjelančevina
ključnih za zdravlje. Sjemenke jabuke posebno su bogate nitrilozidima ili
vitaminom BI7. Neukusni «proljetni tonik», ili melasa od sirka sa sumporom,
također je bio bogat izvor nitrilozida. A bakini pekmezi od marelica i bresaka
gotovo uvijek su sadržavali jezgre tog konzerviranog voća koje se jelo u zimskim
mjesecima. Ona vjerojatno nije znala što breskve i marelice sadrže niti zašto su
zdrave. Ali znala je da jesu zdrave jednostavno zato jer joj je to rekla njezina
majka.
I tako vidimo da su namirnice koje su nekad američkom narodu pružale
ogromne količine prirodnog vitamina B17 s vremenom sve više bile zanemarivane
ili zamjenjivane namirnicama u kojima gotovo uopće nema tog faktora. Značajno
je što je u tom istom razdoblju stopa raka neprekidno rasla do točke u kojoj
danas svaka treća osoba obolijeva od te bolesti.
Ne može se tvrditi da stope raka rastu samo zato što drugi uzroci smrtnosti
padaju te da zbog toga ljudi žive duže. U prvom redu, ljudi ne žive baš toliko
«Paper Fattens Catde», (UPI) Oakland Tribune, 22. studenog 1971. g.