Page 39 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac
P. 39

Njihovi ljudi bili su naivni, vjerovali su da će gospodarski rast biti trajan, nisu
                 bili svjesni toga da će kreditna ekspanzija kad-tad prestati, te da ih čeka monetarna
                 kontrakcija - nisu znali da je takav model dugoročno neodrživ. Političari i bankari
                 su ih uvjeravali da je takav model najbolji za njih i da takvu politiku provode za
                 njihovo dobro - narod im je slijepo vjerovao.
                    Mala grupa ljudi koja je tvrdila da je takva monetarna politika pogrešna i da
                 država ne bi trebala subvencionirati uvoznu robu održavanjem nerealnog tečaja bila
                 je ismijana od strane većine.
                    1995. počelo je stagniranje ekonomije, prvo se urušilo tržište dionica – njihova
                 vrijednost pala je 5-10 puta. Potom je počeo slom tržišta nekretnina budući da se
                 izgradilo previše kuća i zgrada. Njihovi vlasnici nisu ih mogli prodati niti vratiti
                 kredite. Ubrzo je počela padati i potrošnja.
                    Tada je nastao kaos. Naime, u isključivo kreditnom sustavu u kojem je centralna
                 banka mjenjačnica, urušavanje ekonomije počinje onog trenutka kada se ljudi pre-
                 stanu zaduživati kako bi kupovali nekretnine, dionice, automobile i ostalu luksuznu
                 robu iz uvoza. Budući da je novac u opticaj ulazio isključivo kao kredit, a kreditna
                 ekspanzija bila gotova, prestao je i priljev novca.
                    Tada se postavilo i ono vječno pitanje – Kako vratiti više novca nego je posuđe-
                 no? Koji je tvoj odgovor na to pitanje Gerhard?”, upitao ga je konačno Christian.
                    “Tako da uzmeš novi kredit”, odgovorio je Gerhard i nasmijao se.
                    “Međutim, kao što sam i maloprije rekao, kreditna ekspanzija je prestala, ljudi
                 nisu više dizali kredite i samim time prethodni se nisu više mogli vraćati. Izbila je
                 kreditna kriza, strani ulagači su postali nervozni i htjeli povući svoj novac, međutim
                 radi niske rezerve likvidnosti u bankama nije bilo dovoljno novca.
                    Budući da je velik dio depozita bio imaginaran, a tečaj bahta nerealan – nastala
                 je panika. Strani ulagači počeli su povlačiti novac iz zemlje, a središnja banka poku-
                 šala je obraniti nerealan tečaj.
                    Bezuspješno - uzalud je potrošila 28 milijardi dolara deviznih rezervi. Baht je
                 kolabirao, njegova vrijednost se prepolovila, država je bila ekonomski uništena, a
                 novac isisan iz nje. Ostao im je samo golemi vanjski dug.
                    Panika se potom proširila i na ostala tržišta u regiji i tako je počela azijska finan-
                 cijska kriza.” rekao je Christian.
                    “Sve zemlje koje su vodile politiku precijenjenog tečaja prije ili kasnije su dovele
                 domaće gospodarstvo do sloma” nadovezao se Gerhard - “Usput, zaboravio sam ti
                 reći da je sutra sastanak predstavnika uprava banaka, razgovarati ćemo o trenutnoj
                 kreditnoj krizi u zemlji”, dodao je.
                    “Da, znam za to – biti će i naš predstavnik”, dodao je Christian i upitao Gerhar-
                 da “jesi li čuo da je broj blokiranih građana porastao sa 165 na 219 tisuća?”
                    “Sve znam”, odgovorio je Gerhard.


                                                                                         39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44