Page 38 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

5. POGlaVljE

U isto to vrijeme u Gerhardovom uredu je zazvonio telefon. Bio je to tajnik
udruge banaka.
“Za sutra je dogovoren sastanak”, rekao je.
“Nema problema, doći ću”, Gerhard je odgovorio.
Nedugo nakon tog razgovora Gerhard je nazvao Christiana. Bio je pomalo ner-
vozan, znao je da se nešto ozbiljno sprema. Dogovorili su se za sastanak te večeri
– restoran Hotela Dubrovnik.
U dogovoreno vrijeme obojica su se tamo pojavili. Odabrali su povučeni stol i
razgovor je započeo.
“Pratiš li što se događa?”, Gerhard ga je upitao.
“Poprilično”, odgovorio je Christian.
“Doći će do kaosa sa financijama”, dodao je Gerhard.
“Sve znam”, mirno je rekao Christian, te dodao “ljudi ne znaju što ih čeka”.
“Znaš li što je kvazi fiksni tečaj?” nastavio je Gerhard.
“Onaj koji prividno fluktuira”, odgovorio je Christan.
“Znaš li što je valutni odbor?” potom ga je upitao.
“To je monetarna vlast koja provodi politiku fiksnog ili kvazi fiksnog tečaja”, od-
govorio je Christian, te dodao “tema mog doktorata bila je azijska financijska kriza”.
“Onda znaš o čemu govorim”, rekao je Gerhard.
“Pa prilično, osnovni problem je u tome što ljudi ne želi učiti na tuđim pogreš-
kama”, nasmijao se Christian i dodao “Ono što je argentina napravila 1991. Tajland
je napravio 1984., vezali su svoju valutu baht za dolar po kvazi fiksnom tečaju koji
je varirao od 24.91-25.59 bahta za jedan dolar. Na taj način je njihova valuta postala
samo transakcijsko sredstvo - pokriće je imala u vanjskom dugu. Ono što je najzani-
mljivije je da ljudi zahvaljujući prividnoj fluktuaciji nisu shvaćali da im je centralna
banka mjenjačnica, a tečaj nerealan - mislili su da imaju svoj novac.
Zahvaljujući visokim kamata njihov bankarski sustav bio je jedan od najprofita-
bilnijih na svijetu, krediti su se izdavali, novac se trošio, a vanjski dug je rastao. Ta-
kođer, banke nisu ulagale novac u proizvodnju nego gotovo isključivo u potrošnju
skupe uvozne robe, te tržište nekretnina i dionica.

38