Page 92 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

naka prešla u Pradu, a mi zaposlenici imali smo dobre plaće s obzirom na hrvatski
prosjek.
Moram priznati da je imala smisla za biznis i bila dobra u sklapanju novih po-
slova. Iako bez formalnog obrazovanja bila je izrazito lukava i pametna žena.
Međutim, kako je kreditna kriza uzimala danak bilo je sve više kupaca koji nisu
mogli plaćati na vrijeme ili nisu uopće plaćali jer su bili u blokadi.
Prodaja se smanjila za 30%, a rashodi su pali zanemarivo jer su se dobavljači
plaćali avansno, odnosno prije nego je ta ista roba bila naplaćena od kupaca.
Valuta (rok) plaćanja za dobavljače je bila od 8-30 dana od datuma isporuke, a
naši kupci bi imali rok plaćanja od 30-90 dana.
To je rezultiralo niskom likvidnošću i potrebom za ulaskom u minus ili kredit
kako bi dobavljači mogli biti plaćeni na vrijeme.
S minusom od 2 milijuna kuna i 5 kredita u 3 različite banke poslovanje je po-
stalo izrazito opterećeno otplatom dospjelog duga i pripadajućih kamata. Na otplatu
kredita mjesečno je odlazilo 350.000 kn.
Poslovanje više nije bilo stabilno jer je puno troškova trebalo biti plaćeno unapri-
jed, prije nego su ostvareni prihodi. U takvim uvjetima, buduće ekonomiste se uči
da trebaju uzeti namjenski kredit, u ovom slučaju za isplatu dobavljača.
Međutim, dugoročno nije bilo moguće poslovati na takav način. Ti kao poduzet-
nik očekuješ zaradu na prodaji proizvoda koje si uzeo na kredit, ali često se događa
da oni neće biti plaćeni, ako i hoće, naplata će kasniti i tako stvarati potrebu za no-
vim zaduživanjem.
Takav način poslovanja nije bio održiv, krediti se nisu mogli vraćati i od banke
se tražio reprogram. Banka ga je dopustila u zamjenu za hipoteku nad imovinom
firme, ali i privatnom imovinom direktorice.
Ne shvaćajući način na koji monetarni sustav funkcionira direktorica je ne samo
prihvatila tu ponudu, već bila i sretna što je uspijela dobiti reprogram. Budući da je
firma svakog mjeseca stvarala sve veće gubitke poslovanje je bilo ozbiljno narušeno
što se najbolje vidjelo kroz kašnjenje u isplati plaća.
Mnogi zaposlenici i sami su imali kredite čije rate radi kašnjenja plaća nisu mo-
gli plaćati na vrijeme. To je rezultiralo penalima i blokadama njihovih računa.
Budući da više nema imovine koja bi mogla biti stavljena pod hipoteku čime bi
se krediti mogli opet reprogramirati u potpunosti je izvjesna sudbina tog poduzeća
ukoliko se njena vlasnica opet bogato ne uda.
Bilanca tog poduzeća živi je dokaz da ‘kasino ekonomija’ ne funkcionira. Iako
nerealan tečaj u početku uništava samo proizvodnju, isključivo kreditni sustav koji
nužno ide u paketu s njim na kraju uništava i sve ostale grane ekonomije, pogotovo
trgovinu.
Isključivo kreditni sustav čini da se cjelokupni protok roba i usluga odvija na
dug. Mi se zadužujemo kako bi nabavili robu, naši kupci se zadužuju kako bi mogli

92