Page 418 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 418

KUKOU
                                                                                                        419

               go
          d:u     ,  a  _k~sni.ie,  kad  je  ovog  nesta:lo,. p:ziLi  su  oein'ke,  u  kojima  je
          blvalo do  JO  I.  kukolJa.  I  'llsled  ovog  JavlJah  su  se  slucajevi  hronicnog
          trovanJa.  Beogradanl  su  u  ratu  jeli  bra~no  od  muharike  sirka  i  ocinaka
          od  zita  sa  vge  od  50'i.  kukolja.                                        '


           ..    ~ajgori  korov,  Ikukolj  'se  'll  zitu  prkosno  dite  n ukohlko  je  nj iva  10-
          ~IJ a,  ZltO .. :e.de,  ma.r:je  i  sitnije,  utoliko  je  on  upadljiviji,  krupnhji,  jaci,
          razgranatIJI 1  rodmJI.  Na  svakom  struku  kukolja  ima  po  nekoliko  caura
                                                        punih  krupnog,  crnog,  l!rougJastog,  pira·
                                                        midalnog,  rapavo  bodljikavog  s erne n a,
                                                        koje     donekle  Iici  na  seme  tatule,        ali
                                                        nije  bubreZasto.  Kukolj  sazreva  kad  i
                                                        nasa  zita.  Na  jednom  stmku  moze  da
                                                        bude  do  2.000  zrna  kukolja.  Seme  moze
                                                        da  sacuva  'klijavost  do  8  godina.  Kad
                                                        caura  padne  na  zemlju,  seme  moze  niCi
                                                        u  jesen,  a  moze  i  u  prolece.  Pri  vr~id·
                                                        bi  mnogo  kukolja  ostane  u  zi·tu.  Prisu·
                                                        stvo  znatnije  kolicine  kukolja  u  zitu
                                                        ne  sarno  da  je  po  zdravlje          ~kodljivo
                                                        vee  se  takvo  zito  te~ko moze  prodati.


                                                               U  naucno j  medicirti  kukoI j  se ne
                                                        upotrebljava  za  Iek.  Za  kukolj  se  inte-
                                                        resuje  jedino  nauka  0  ot'rovima,  toksi-
                                                        kologija.  Na  plitOvanom  se  opafaju ove
                                                        rpojave:  pojacano  Iucenje  pljuvacke,  gre·
                                                        banje,  toplina  i  peckanje  u  grlu,  povra-
                                                        canje,  grcevi,  proJiv.  Ako  dode  do  jaceg
                                                        upijan1a,      resorpcije  otrova,       javlja  se
                                                        glavobolja,  vrtoglavica,  groznica  i           dr.
                                                        Zabelezeni  >su  i  smrtni  slucajevi,  na-
                                                        rocito  medu  decom.  Danas  su  trovanja
                                                        kukoljem  vrlo  renka,  osim  u  neprosve-
                                                        cenim  kradevima  i  onima  gde vlada  glad.
                                                        Kukolj  ne  moze  uti  .u  medicinu,  jer  je
                                                        mnogo  viSe       ~tetan  no  koristan,  vge
                                                        otrovan  nego  lekovit.

                                                              U  zitu  je  lako  poznati  kukolj  i
                                                        odvojiti  gao  Kad  jednom prede u  braSno,
                            KUKOU                      onda  to  ide  mnogo  teie.  Za  taj  posao
                                                        mora  se  upotrebiti  mikroskop.  U  bra~·
         nu  se  kukolj  pozl'laje  po  c r n i m  del i c i mas e men 0  g                  0  mot a c a,
         mekinjama:  gledano  od  gore,  vide  se  kupasti  vrhovi  kao  vulkanski  krateri
         pokriveni  5umama,  bradavicastim  ornamentrma.  Skrobna  zmca  kukolja  su
         sitna  ·kao  pesak  i  udrufena,  mnogo  sitnija  od  skroba  psenice,  ra:!:i,  jecma
         i  kukuruza.

                Narodna !mena:  vranji  kljun,  gopa,  gravor, grakor,  grahor,  gugol,  zvi-
         zdan-kukolj.  kaklica,  kakol,  kokol,  kos'treba,  kukuj,  opacan,  curek,  urodica,
         crni  kumin.
   413   414   415   416   417   418   419   420   421   422   423