Page 529 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 529

530                                                                              LI!CI!NJ1!  BIlJBM

               Anlil1emoragicnog  vilamina  K  (Vlid.  pogJavJje  0  Vitaminima)  ima  i  u
        srodnoj  biljci  Polygol1um  persicaria  L.  (briskova  lrava,  voden:i  biber,  div·
        'piJper,  mali  lisac,  Ijutacal,  zbog  cega  se  i  ova  biljka  u  oblilw  caja  ili  jo~
        cesce  kao  lecan  ekstrakt  upotrebljava  " Hcno  rafenoj  glavnici  i  paprenom
        liscu.




                                                   PAPRIKA


                                 Capsicum annuum L.  -             Solanaceae


               Paprika  je  nas  glavni  narodni  i  nacionalni  zacin,  valna  vitaminska  hra·
        na,  a  cesto  i  lek.

               Ljuta  paprika  zbog  5vOg  a!lka:loida  kapsaicina  draZi  kozu  i  jos  vise
        sluzokoZu,  izaziva  crvenilo  ali  ne  i  plikove.  Na  usnama,  u  zelueu  pece  i  iza·
        ziva  pojacano  lucenje  pljuvacke i  zeludacnog  soka,  zbog  (';ega  pomaze  yare·
        nju.  U  vecoj  kolicini  je  skodljiva.  U  maloj  d02li  daje  se  kao  a biber,
        ali  je  bolja  od  bibera,  jer lIle  izaziva  upale.  Daje  5e  imlhtra  u  obllliu  tink·
        ture  kao  energicno  sredstvo  'koje  izaziva  drazenje  zeluda6nih  i  pljuvacnih
        zlezda  i  time  pojacava  apetit,  ola~sava ·i  ubrzava  varenje  i  talro  doprinosi
        jacanju  organizma.  Daje  se  i  protiv  a·Jkoholizma,  bolova  u  zelucu,
        a  najvge  paprike  potros.;  5e  u  topHm  zemljama  lkao  orniljen  uni¥erzalan
        svakodnevni  zacin.  Spolja  se  daje  proti.v  reumatimna,  neuralgije,  lumbaga
        itd.  u  obliku  ekstrakta,  linimenta,  flastera  m  vate  natlOpljene  u  tinkturi
        odnajljuce  paprike.  Sve  §to  je  ovde  receno  odnosi  se  na  Ijutu
        papriku.
               Paprika,  narocHo  sIal ka,  jedna  je  od  oo:ih  vaZnih  biljaka  i  prirodnih
        sirovina zakoje je  tesko  reCi  da  1i  je vaZnija  kao  hrana  iii kao  lek,  i  gde  je
        tesko  postaviti  o$tru  granieu  izmedu  leka,  hrane  i  zacina.  Ogromnim  sadr·
        zajem  veoma  vaznih  vitamina  C,  B ,  i  Be'  provHamina  A  (karotenal  ·i  vaznih
                                                     1
        organomineralnih  ,ledinjenja  i  organsk>ih  kiselina,  slatka  presna . paprika  je
        citav jedan  a r sen a I  v e 0 m a  va z n ~ h  b a 0  hem i:i ski h  sup s tan·
        e i j a  4 zbog  toga  zasluzuje  mnogo  vecu  paZnju  u  savremenoj  preven.tivnoj
        i  kurntivnoj  medicin.i.
               SlaHm  paprika  spada  III  onu  grupu  vaZn.ih  pr:irodnih  domacih  biljnih
        sirovina  za  koje  se  lJ'lOZe  reCi  da  su  u  prvom  r edu  J<orisne  kao  naSa  sva·
        kidaSnja  hrana,  potrebna  cia  spreci  da  dode  do  avitaminoze  i  drrugih  oz·
        biljnih  bioloskih  promena  u  nasem  orgam:mnu,  poremecaja  posred-no  ili  ne·
        posredno  prouzrokovanih  avjtamJnozama  i  uopste  poremecenim  prometom
        materija i bolestima koje odatle proilSticu.
               Paprika,  paradajz,  Sipak,  kopriva,  l>panac,  kupus  i  drugo  povrce  i  voce
        cine  onu  vaZnu  vezu                b dolo ski  hranljivi  i  i'stovremeno  i  lekoviH
        m 0 s  t  koji  vezuje hranljive siroV'ine s  ,Iekovitim  drogama  i  lekovima  uopste.
        Paprika  i  slicne  biljke,  dakle,  msu  lek  u .smislu  penicilina,  sulfonamida,  ami·
        dopirina,  seruma  ili  vakcina,  nego  su  to  hranlj.iva  i  dijetetska  sredstva,  ne·
        otrovna  i  lekovita  i  svakidasnja  hra!lla  ili  zacin,  zbog  cega  za  coveka  imaju
        Siri  znacaj:  pro/ilaklicni,  tj.  da  ne  do de do  bolesti,  da  se  zlo  spreei.

              Od  cega  potl~e lekovitost  paprike?  -            HemijSlki  sastav  papri.ke  je  vrlo
        slozen.  Ljutina  potice  od  alkaJoida  'I<:  a p s a i C'i n a.  Cak  i  u                    raz·
   524   525   526   527   528   529   530   531   532   533   534