Page 531 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 531

532                                                                             LECENJE  BIUEM


         loida  i  drugih  sastojaka.  Upotrebljava  se  protiv  nesanice  usled  preteranog
         intelektualnog  rada,  neurastenije,  histerije  i  raznih  nervnih  naprezanja.  U
         SAD  se  mnogo  upotrebljava,  najtdce  u  obliku  tinkture,  ekstrakta  i  drugih
         galenskih  oblika.






                              PASJI  TRN,  VUKODRtICA,  ZLOLESINA

                             Hippophae rhamnoides L.  -              E!aeagnaeeae


               Tmovit  §ib, visok  2-3 m.  Raste po rpestanrro  sprudovima  reka.  Ima  na·
         randfasto-rute,  jajolike,  sotne,  ukusne plodove  veli(:ine  graska  u  kojima  ima
         vrlo  mnogo,  oko  1000 mgOfo  vitamina  C,  zbog  tega  se  upotrebljava  za  izradu
         slatkog,  marmelacte,  sirupa,  pekmeza,  koncentrata  i  drugih  preparata  protiv
         skorbuta;  daje  se  narot ito  deoi  zimi  i  potetJ<om  proleca.  U  plodovima  ima  i
         jabutne  lciseline,  lIlanitola,  bojenih  materi~a i  masnog  ulja  prijatnog  mirisa
         i  ukusa.  Zbog  toga  se  preporutuje  raZiITUlozavanje  pasjeg  tma  pored  reka.






                                                PASUU,  GRAH

                                Phaseolus vulgaris  L.  -         Papilionaeeae


               Pasulj  je  donesen  iz  Amerike.  Kod  nas  se  gaji  u  ogromnJim  kolicinama
         u  raznim  varijetetima, jer je posle hleba glavna  hrana naSeg  naroda.
               Droga_  -     Zrela  mahuna  bez semen a  (Phaseoli legum en,  Phaseoli  cor/ex
        fructus)  ad pasulja oucavca  (ne pritkasa).
               Mahune pasulja su malo sluzavog u~usa i bez rrurisa.

               Sastav.  -     Ima  a r gin ina,  koji  je  gvanidin-alfa-aminovalerJjanska
        kiselina.  Arginin  deluje  slitno  sintaJinu,  jednom  sintel'ionom  antidTjabetskom
        sredstvu  oije  je  dejstvo  slitno  dejstvu  .insulina,  ali  je  slabije,  sporide  i  du-
        gotrajnije.
               Ima  jos  i  tirozina,  triptofana,  leucina,  holina,  alantoina,  tr·igonelina,
        asparagina,  kalijuma,  kremene  i  fosrorne  kiseline,  VlHamina  C,  monoami-
        no-mas  nih  kiselina  i  do  48010  hemiceluloze  koja  hidrolizom  daje  galaktozu,
        arabinozu  i  malo  fruktoze.  U  nedozrelim  mahunama  ima  0,7-0,8"10                       in 0-
        zit 0  I a,  zbog  cega  mahune  jataju  sere  (srcarui  analeptik)  i  reguliSu  pro-
        met  kalcijuma.  U  I  kg  mladih  mahuna  ima  oko  0,35  mg  nikla  i  0,05  mg
        kobalta.
               Cajevt  protlv  secernc bolest!:  I.  50 g  tisi tnjenih  mahuna  kuva  se  15  mi-
        nuta u  pola  Ji tra  vode,  osta\'i  3  sata i  popije  u  tri  obroka  pre  jela.
               2.  U  tezim  slucajevima uzima se 200 g  mahuna, kuva  pola sata u  1  litru
         vode, ostavi celu noc i sutradan pije po 1 tasa na pola sata.
               3.  Po  10 g  mahuna  od rpasulja  i  lista  sitne  koprive,  20 g  brezovog  i  60 g
        !ista od borovmce. Spravlja se d pije kao pod 1.
               4.  Cetrdeset  grama  pasuljevih  mahuna  i  po  20 g  !ista  borovn<ice,  brusni-
        ce i dobI1i6ice. Piti kao pod I.
   526   527   528   529   530   531   532   533   534   535   536