Page 663 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 663

LI!CI!NJI!  BIUEM
         664

               L u p u lin  sadrii oko  50%  os  mol e  i  1-3%  et a 'r 5  k 0  g  u I j a,  voska,
         tanina,  nekih  baznih  jedinjenja (alkaloidi?)  i  dr,
               Eta r  5  k 0  u I j e  je  vrio  aromaticno i  lako.
               illje  se sastoji uglavnom od  m i r c e n a  i  hum u len a.  1ma i  e s t a r a
         m i r c e n 0  I a  sa  v a l e r i jan 5  k 0  m,  5 j  r C e t nom  i  ma s I a CillO m  k i-
         s e I ,i·n 0  m.  Staro i pokvareno ulje ima neprijatan  miris  na pokvaren  sir i sta-
         ru valerijanu zbog oslobodene  valerijaIlJSke  kiseline.
               l\1i>rcen je al,ifatski  teI"pen. Mirise na rui u.
               Smola ose sastoji iz  hum u Ion a  i  I u p u ,Ion a,  dye  kristalne, vrlo gor-
         ke supstance.

               Upotreba. -      Hmelj  je  amarum aromatik i  sed at i v.  Sisarice su  tonik
         i stomahik svojim gorkim  materijama, sedativ svojim etarskim uljem  i ana fro-
        dizijak  1upulinom.  Daje  se  u  obliku  infuza  (10: 1.000),  al.koholnog  ekstrakta
         (0,20-2,0) iii 5irupa (25-80) protiv nemanja apetita, teskog varenja, -sk.rofuloze,
        za  umir,ivanje  zivaca  i  s1isavanje  polne  nadraienosti  (lupulin)  i  51.  eini  se  da
        jastuci  punjeni  hmeljom pomaiu od  nesanice.  U  tu  svrhu  u  nekim  zemljama
         pune  jastuike i duseke  u  bolnicama za  iivcane bolesti.
               Lupulin  se  dajc  po  0,50-2,0  g  dnevno  u  obHku  pilula  ili  tableta  protiv
        polne  nadrazenosti  (onanizam,  polucije).
               Uzet  u  vecoj  kolicini  hmelj  izaziva  trovanje:  gadenje,  rpovracanje,  glavo-
        bolju,  usrporavanje  cirkulacije  i  dr.  Na  radnicima  zaposlenim  oko  hmelja  za-
        paiene  su pojave  zapaljenja  ociju  i kozna  oboljenja.

               Narodna  imena:  blust,  kudiljice,  kuke,  melika,  melj,  meljevtna,  milje-
        vina,  falon, hmel, hmelina,  hmeljevina.






                                                  HOLARENA


               Holarrhena  antidysenterica  R.  B.  -          Apocynaceae  raste u  1ndiji,  gde  se
        njena  kora  vekovima  upotrebljava  u  narodu limo  febrifug  i  antidizerrterik.  1z
        holarene  je  izdvojeno  vise  alkaloida,  od  kojih  je  nai'vazniji  k 0  n e sin,  koji
        se upotrebljava  protiv amebne  dizenterije.




                                             HRASTOVA KORA


                                                Quercus  cortex

               U  rano  prolece,  pre  olistavanja  ili  u  jesen  kad  opadne  list,  olju.sti  se  i
        osusi  jos  potpuno  g.J a t k a  k 0  r a  sa  mladih  stablji:ka,  letorasta  i  grana
        hrasla  luznjaka,  Quercus  pedunculata  Ehrh.  rl  hrasta  'ljutika  ,iLj  lcimjaka,
        Quercus  sessilitlora  Smith. -         Fagaceae.

               Izgled  droge. -      Droga se  sastoji  od  cevaslih  iii zlebastih  komada  debe-
        lih 1-3 mm. Spol}a su  g il a t k i,  sjajni, srebrnastosivo-zelenkasti do sivkaMo-
        -mrki.  Na  povrsini  imaju  belicastih  lenticela,  a  ka1lkad  i  lisajeva.  1znutra  je
        kora mrko-crvena  i uzdui  n e p r a vii n 0  p rug a 5  t a.  Prelom  kore je grub
         i vlaknast.
   658   659   660   661   662   663   664   665   666   667   668