Page 660 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 660
HAMAMELIS: HELIDA. HININOVO III KINA·DRVO ...
661
Sva ova ulja imaju svojstven miris, kojl se moze menjati, doterdvati pre·
rna ukusu. Najvecu antisepticku moc i najjaci miris koji .pokriva, maskira ve·
einu drugih ima ulje od karanfilica (Caryophylli aetheroleum). Ovo ulje moze
se dohiti u svakoj apoteci. Nije skupo i ne ~kodi. Na litar eanije opisanih ulja
dovoljpo je dodati 1-2 g karanfiJicevog rulja pa da se dobije patpuno nov rn.i:r.is.
Dodatkom ovog mirisa povecava se antisepticka moe ulja protiv raznih upala.
HAMAMELIS
Upotrebljava se Clsu~en list i koca severnoamerickog drveta Hamamelis
virginiGl1a L. - Hamamelidaeeae.
Ima g a lot a n ,i If), a, slobodne galne loiselime i flobat<m1ina, do 0,2"10 ho-
lina, jednog kL~elog saponomda, u vodi rastvorljiVlih heteroziaa .i jednu gorku
supstanciju.
Upotreba. - Hamamelis je adstringens i hemostatik zbog tanina. U Arne·
rici je v.rlo popularan lek, speoifik za lecenje pro~irenih Ikoznih vena. Ulazi u
sastav masti i drugi'h lekova protiv hemoroida. Daje se i protiv proliva. Mnogo
vge se upotrebljava u kozmetici kao sredstvo za jaeanje koze i sluzniee.
HELJDA, EUDA, JELDA, ELSA, HAJDINA, AIDA, HAJDINJE, GOLOKUD
Fagopyrum esculentum Moench - Polygonaceae
Gaji se· kao jednogodi~nja biljka za proizvodnju semena koje se konis-ti za
ishranu. U celoj biljci jma flavonskog heterozida rutozida iii cutina; u svezem
listu 1,8%, u evetu 0,7%, u stablj.ici vrlo malo (0.1"10); u ·plodu i sememi ga
nema. Tek poko~ena heljrla u cvetu koristi se kao .indus~rijska sirovina za pro-
izvodnju 'rutiina: su~enjem se rutim brzo gubi. Rutomd ni!ie otroVaJl1 i danas se
muogo koristi Ikao dobro sredstvo koje povecava otpornost kapilara i smanjuje
njilwvtl propustljivost; donekle snizava kIrwl.i pritisak i poveeava lucenje
mokrace. Rutozid pojacava dejstvo vitamina C. Kao i drugi flavonski derivati, i
I'utozic! ima svojstva vital11ina P.
HININOVO ILl KINA-DRVO, CINHONA, CARSKA KORA,
LOKSA-HINA
Cinchona div. - Rubiaceae
UpobrebiJjava se kora sa stabla i grana ·raznih vesta roda Cinchona koje
rastu divlje na A.ndima u Juznoj Amel"ici i gaje se na Javi, u Indiji i jo~ ne·
kim drugim tropskim zemljama. Pored svih uspeha postignu~ih poslednjih
nekoliko decenija upotrebom DDT-ja i dru~ insekticida, u trop!lkim kra·