Page 680 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 680

SIMSIR.  BUS.  SIPURAK.  SIPA){ . ..
                                                                                                        681
             SIMSIR,  BUS,  PITOMA  MRCA,
                    ZELENICA, MRCELA


          Buxus  sempervirens  L.  -           Buxaceae

                Vrlo  gust.  2Iirnzelen,  veoma  ollpa-
          ran  ~ib  kozastih  listova.  koji  raste
          kod  nas  na  jugu  i  gaji  se  po  parka-
          virna.  Upotrebljavaju  se  kora  s  kore-
          na  i  .Jist  (Bwci  cortex  et  folium)  kao
          narodrri  lek  za  znojenje,  protiv  reuma-
          tizma,  zutice,  groznice,  koznih  i  dru-
          gih  bolesti.  Ne  treba  upotrebljavati
          sim~ir za leeenje,  jer je otrovan i moze
          izazvati  smrt,  posto  sadrli  wlo  aJct;iv-
         ne  alkaloide  bukS'in,  parabuksin  i  slit-
          ne  derivate.  Svi  delovi  ~im~ira su  vrlo
          gorki 1I1lepr.ijatni.












                                                                             SIMSIR





                 SIPURAK,  SIPAK,  SIPURIKA,  DIVUA  RUtA,  PASJA  RUtA


                                         Rosa can ina  L. -       Rosaceae


                Upotrebljava  se  sveZ  i  osusen,  nepotpuno  zreo  plod  divlje  ruze  (Rosa
         canina)  i  drugih  srodnih  vrsta divljih  ruza  (Rosa  rugosa,  R.  mallis,  R.  arven-
         sis,  R.  cinnamomea,  R.  acicularis  ,i  dr.).  Beru  se  ,i  plodovi  pitomih  rufa.

                Rasprostranjenost.  -         Divlja  iii  pasja  ruza  je  vrlo  tmovit  grm,  visok
         ok()  2  m.  Raste  svuda,  a  najvHe  po  obodima  suma  i  kao  ziva  ograda  pored
         puteva  i  po  rnedama  u  celoj  Evropi,  sevemoj  Afrioi  ~  severnoj  i  zapadnoj
         Aziji.

                Berba. -     Treba  brati  jos  tv r d,  ned 0  z reo  plod  s j a j n e  c r v e-
         no- n a r a ill d z a s t e  b 0 Ii e.  U zelenorn sipku, a  isto talko i u  prezrelom (me-
         kanorn,  tamne,  rnutne  boje),  irna  rnanje vitarnina nego  u  poluzrelom. Sipak  se
         bere  pocetkorn  jeseni  iIi  krajern  leta.  sto zavisi  od  kraja,  nadmorske visine
         i godine.
                Sipak  treba  brati  po  leporn  i  suvorn  vrernenu  i  0  d m a h  pre r ad i t i
         iIi  su~iti. Brz.e  se osusi smrvljen iIi uzduz  raseeen  nego ceo sipak, ali  je u .isit-
         njenom  plodu  veCi  gubitak  vitamina  prilikorn  susenja  i  euvanja,  jer  je  veca
         povr~ina izlozena  razornom  dejstvu  kiseonika  iz  vazduha i  drugih  negativnih
         spoljnih ciniIaca.
   675   676   677   678   679   680   681   682   683   684   685