Page 682 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 682

SUIVA.  SPARGLA.  SPARGA . ..
                                                                                                         683

                                                       SUIVA


                                     Prunus  domestica  L.  -          Rosaceae


                 Sljiva  se  gaji  u  raznim  odl·ikama  2lbog  vrlo  ukusnih  plodova.  Suva  ~Iji­
          va  se  izvozi  u  velikim  kolicinama  iz  Srbije  i  Bosne.

                 Droga. -     Zreo  pfod  ~Ijive, osu~en iii  sve!  (Pruni fructus).

                 Sastav. -     U  pulpi  ima  oko 44'/.  ~ e c era, 2%  jabucne  kiseline,  pektina,
          vitamina C  i B  i vode. U semenu ima  oko 45%  mas n 0  g  u Ij  a,  malo ami g-
          d a I 0  z ida i  benzoeve  k iseline.

                 Upotreba. -      Suve  ~Ijive su zdrava hrana  i  poslastica;  u  obliku  kompota
           pomazu osobama  koj e  pate od  tvrde stoliee ·i hemoroida. Daju  se  sa  listom  se-
          ne.  Ko~tiee sluze  za  izradu  uglja,  velike  moci  upijanja,  za  punjenje  filtara  u
           maskama  za  za~titu od  otrovnih  gasova.

                 Proliv hroni{;llOg  zalvora:  1 ka~ika ploda sene (Sennae  fructus)  zdrobi  se
          i  kuva  IS  min uta  u  300  g  vode,  ostavi  da  se  smlaci,  ocedi,  razmuti  2  kasike
           marmelade  od  ~Ijiva  i  uvece  popije.  Iii  se  pre  spavanja  pojede  15-20  suvih
          ~Ijiva  iii  2  ka~ike marmelade  i ']Jopije  caj  od  kamiliee.  Dobar  je  i  kompot  od
          suvih  ~Ijiva u  koji  se  dod a  i  suvih  smokava.

                 Narodna  lmena:  bistriea.  bistricanka,  bistrickinja,  bozjaka,  bona  sliva,
          madaru~a,  madzarka,  madiaru~a,  ma~arka.  modra  sliva,  modrica,  poiaka.
          pozega,  pozegaca,  pozeginja,  pozeskinja,  sliva,  slive  mod rice,  cepaca,  cvespla.
          cepika, cjel?aca, ernoslji'la, cesplja, citlovka, ~liva, sljiva-jesenka,  ~ljiva obiena.






                   SPARGLA,  SPARGA,  VILINA  METLA,  PI TOME  SPAROGE


                               Asparagus  officina lis  L.  -        Conva'ilariaceae



                 Trajna  zeljasla  biljka,  v.isoka  do  120  em;  u  kulturi  je  krupnija  i  viSa.
          Cvetovi  su  sitni,  beli  iii  !uckasto-zelenkasti.  Plod  je  ervena  bobica  velieine
          graska.  U  narodnoj  medicini  se  u']Jotrebljavaj-u  rizom  i  koren  (Asparagi  rhi-
           zomo  et  radix);  rede  se  kor-iste  i  mladi  i2ldanci  'koji  se  inace  cene  kao  vrlo
           ukusno  povree.  1ma asparagil7a,  arginina,  holina,  manana,  sapOO1!ina  i  helidon-
           ske  ki'seline.  Na  Zapadu  se  ceni  kao  diuretik.  Ulazi  tl  sastav  diurelicnog  siru-
           pa:  po  lOa  g  ko rena  ~pargle,  moraca,  per~una, celera  i  kostrike  se  popari  sa
           3 Iitra  kljucale vode, ostav.i  12  sati, ocedi, i'seedi  i tecnost skuva sa 2  kg  ~ecera.
           Uzima  se  30-60 g  2-3  puta  dnevflo.

                 Slicnog  sastava  i  dejs tva  su  i  druge  domace  vrste  is tog 'roda:  Asparagus
           acufifolius  L.  (vija,  belu~,  sparog,  ~moliika ~paroga). A.  tenuifolills  Lam.  (div-
           lja sparga, zeeje  perje, krupavee,  rebru~a) i  dr.

                 Napomena!  -        Neke  osobe  ne  podnose ~parglu, tako  da  njen  sok  izaziva
           upalu  koZe,  kijanj~, sUll:enje  i  gu~enje slicno astmi.
   677   678   679   680   681   682   683   684   685   686   687