Page 115 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

U našem govoru riječi izražavaju pojmove ili ideje.

Ideje su širi pojmovi, no one nisu grupni znak za slične
predodžbe, već grupe različitih predodžaba, ili čak

grupe pojmova. Dakle, ideja je složeni ili apstraktni
pojam.

Osim jednostavnih osjeta osjetilnih organa - boje,

zvuka, opipa, njuha i okusa; osim jednostavnih

emocija zadovoljstva, nezadovoljstva, radosti, straha,
iznenađenja, čuđenja, znatiželje, smijeha, ljutnje i

mnogih drugih, kroz našu svijest prolaze nizovi složenih
osjeta i viših (složenih) emocija: moralno, estetsko,

religiozno, intelektualno. Sadržaj emocionalnih
doživljaja, čak i najjednostavnijih, a da i ne govorimo o

složenima, nikada se posve ne uklapa u pojmove ili u
ideje, te se stoga nikada ne može pravilno i točno izraziti

riječima. Riječi mogu samo nagovijestiti, uputiti na

doživljaj.

Tumačenje emocionalnih doživljaja i emocionalnog

shvaćanja cilj je umjetnosti. Sastavljanjem riječi,
njihovim značenjem, ritmom, glazbom, spajanjem

značenja, ritma i glazbe; zvukovima, bojama,

crtama, oblicima - čovjek nastoji izraziti i prenijeti
ono što ne može izraziti i prenijeti jednostavno

riječima.

Opći zakon evolucije nas uči da ako nešto ima niže

oblike, mora imati i više. U skladu s tim, ako je osjet
nešto niže od predodžbe, predodžba nešto niže od

ideje, znači da mora postojati, ili se s vremenom

stvoriti nešto više od pojma ili ideje.