Page 120 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

razmotriti sve što o tome znamo. Vrlo malo znamo u

čemu je razlika između mentalnog procesa životinje i
mentalnog procesa čovjeka. To ne zna ni obična
»razgovorna« psihologija. U pravilu, životinjama ili posve

odričemo posjedovanje razuma ili im, naprotiv,

pripisujemo vlastitu psihologiju, samo »ograničenu«, a
kako i u čemu, ne znamo. Kažemo da životinja nema

razuma, već instinkt, tj. kao da ona nije svjesna sebe,
već je automatska sprava. No, imamo vrlo maglovitu

ideju o tomu što zapravo instinkt može značiti. Ne
govorim samo o popularnoj, već i o »znanstvenoj«

psihologiji.

Pokušajmo istražiti što je instinkt i kakav je mentalitet
životinje. Prvo ćemo razmotriti radnje neke životinje i

odrediti u čemu se one razlikuju od naših. Ako su to

instinktivne radnje, što to znači? Kakve radnje uopće
postoje i po čemu se razlikuju?

Kod živih bića razlikujemo refleksne, instinktivne,
svjesne i automatske radnje.

Refleksne radnje su jednostavno odgovori
kretanjem, reakcije na vanjske podražaje, koje se uvijek

odvijaju na isti način, neovisno o svrhovitosti ili
nesvrhovitosti, o primjerenosti ili neprimjerenosti u

određenom slučaju. Početak i zakoni tih radnji potječu iz
jednostavne podražljivosti stanice.

Što je podražljivost stanice i koji su njezini zakoni?

Podražljivost stanice je njezina sposobnost da
kretanjem odgovara na vanjske podražaje.

Pokusi s najjednostavnijim jednostaničnim živim
organizmima (poput »morske zvijezde«, amebe)

pokazali su da podražljivošću upravljaju strogo
određeni zakoni.

Stanica kretanjem odgovara na vanjski podražaj.