Page 116 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Mi već znamo to više, premda za to još nema

poznatog i općeprihvaćenog naziva, te ga različito
nazivamo. Najprikladnija riječ bi mogla biti intuicija.

Stvaralačka i estetička intuicija koja se očituje u
umjetnosti; moralna intuicija koja se očituje u

odnosima čovjeka prema drugim ljudima, prema društvu;
intelektualna intuicija koja se očituje u neočekivanom

pronicanju fizičkih i metafizičkih zakona; religiozna

intuicija koja se očituje u spoznavanju čovjekova
odnosa prema svemiru i spoznaji svemira kao cjeline.

Te više oblike intuicije ne smijemo brkati s nižim
oblicima intuicije koji se osobito jako očituju u životinja, u
divljaka koji nemaju razvijeno logičko mišljenje i u svih

ljudi u trenucima kad zakaže sposobnost logičkog

razmišljanja.
Niži oblici intuicije nastaju stapanjem jednostavnih

emocija s predodžbama.
Viši oblici intuicije stvaraju se stapanjem viših

složenih emocija s pojmovima i idejama.
Ako su prve riječi djeteta, koje izražavaju predodžbe,

nešto više od mijaukanja mačke, što izražava osjet,

onda se i u našim riječima, i u svakodnevnom govoru,
mora pojaviti nešto više. To više vidimo u umjetnosti: u

umjetničkim simbolima i alegorijama, u »likovima« i sl.
To više očito se mora dalje razvijati i omogućavati da se

izraze uvijek novi nizovi dojmova, sve širi krugovi ideja i
pojmova istovremeno s njima pripadajućim

emocionalnim tonovima.
alegorija – u likovnoj umjetnosti, prikazivanje pojma ili

misli u obliku kipa ili slike; u književnosti pjesnički ukras,
kad je metafora provučena kroz cijelo djelo