Page 122 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Takve radnje primjećujemo i kod ljudi i kod životinja.

Čovjek zadrhti od iznenadne hladnoće ili
neočekivanog dodira. Vjeđe mu zatrepću ako mu se

brzo približi ili ga dodirne neki predmet. Noga koja
slobodno visi kad čovjek sjedi trza se od udarca po

tetivi ispod koljena. Ta se kretanja zbivaju neovisno
o svijesti, mogu se zbivati čak i usprkos svijesti.

Svijest ih obično zamjećuje kad je radnja već

izvršena. Ta kretanja nisu nužno svrhovita. Noga će
se trznuti od udarca po tetivi bez obzira na to da li je

pred njom nož ili vatra.

Instinktivnim radnjama nazivaju se svrhovite radnje,
ali one koje se izvršavaju bez svijesti o izboru ili o

cilju.

One se javljaju s pojavom emocionalne kakvoće u
osjetu, tj. od trenutka kad se na osjet nadoveže

svjesni osjećaj lagode ili nelagode. Zapravo, prije
pojave ljudskog intelekta, radnjama u životinjskom

carstvu upravlja težnja da se stekne ili zadrži lagoda ili
izbjegne nelagoda.

Schopenhauer nije priznavao drugog zadovoljstva doli

spasenja od nelagode i držao je da samo nelagoda
upravlja životom životinje. No ta je misao odveć

proturječna i u biti netočna. Lagoda i nelagoda nisu

različiti stupnjevi iste stvari. Lagoda nije uvijek i samo
prestajanje nelagode. U lagodi nije samo poništavanje

minusa, već i aktivni plus. Okus lagode posve je
drugačiji od okusa prestajanja nelagode ili neovisne

lagode.

S najvećom sigurnošću možemo reći da je lagoda-
nelagoda instinkt koji poput pozitivnog i negativnog

pola elektromagneta odbija i privlači životinju sad na
jednu sad na drugu stranu, prisiljavajući je da