Page 125 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

mentalni ustroj životinje razlikuje od čovjekova?

Znamo da životinje ne govore poput nas.
Ranije smo ukazali da je stjecanje govora neraskidivo

povezano s posjedovanjem pojmova. Dakle, možemo

reći da životinje ne posjeduju pojmove.
Je li to točno i je li moguće posjedovanje instinktivnog

razuma bez posjedovanja pojmova?

Sve što znamo o instinktivnom razumu upućuje nas na
to da on djeluje tek kad posjeduje samo predodžbe i

osjete, a na nižim razinama kad posjeduje samo osjete.

Mentalni aparat, koji misli uz pomoć predodžaba, mora
biti istovjetan instinktivnom razumu koji mu omogućuje

da odabere između dostupnih predodžaba, što izvana
ostavlja dojam rasuđivanja i zaključivanja. Životinja

zapravo ne misli o svojim radnjama, već živi po
emocijama, pokoravajući se onoj emociji koja je u

određenom trenutku jača. Premda, dakako, u životu
životinje ima vrlo kritičnih trenutaka kad je sučeljena s

nužnošću da odabere iz nekog niza predodžaba. Tada
njezine radnje u određenom trenutku mogu izgledati

posve promišljene. Primjerice, životinja u opasnosti
često se ponaša začuđujuće oprezno i mudro. No u

zbilji, postupcima životinja upravljaju samo emocije.
Već smo istaknuli da su emocije svrhovite i potčinjavanje

njima mora biti svrhovito za normalno biće. Svaka

predodžba životinje, svaka zapamćena slika povezana
je s nekim emocionalnim osjetom ili emocionalnim sjeća-

njem; nema neemocionalnih hladnih misli ili slika u
naravi životinje. Ako ih i ima, one su nedjelatne,

nesposobne da je pokrenu na bilo kakvo djelovanje.
Dakle, sve radnje životinja, kadšto vrlo složene,

svrhovite i naizgled razumske mogu se objasniti i bez

pretpostavke da u životinja postoje pojmovi, sudovi i