Page 124 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

subjekt koji izvršava može imenovati, odrediti, objasniti,

reći njezin uzrok i cilj prije no što je izvrši. Ponekad se
svjesne radnje izvršavaju tako brzo da izgledaju

nesvjesne. No to su ipak svjesne radnje ako subjekt
koji ih izvršava zna što radi.

Automatske radnje su radnje koje su bile svjesne

radnje određenog subjekta, a zbog čestog ponavljanja
prešle su u naviku i postale nesvjesne.

Naučene automatske radnje dresiranih životinja

bile su svjesne radnje, ali ne životinje, već dresera.
Takve radnje često izgledaju posve svjesne, no to je

čista iluzija. Životinja pamti redoslijed radnji i na taj
način njezine radnje izgledaju osmišljene i svrhovite.

One i jesu bile smišljene, ali ih nije smislila ona.

Automatske radnje često se brkaju s instinktivnima.
Zapravo, one su slične, no istovremeno je među njima

ogromna razlika.
Automatske radnje stvara subjekt tijekom svog

života. Prije no što postanu automatske, one dugo

moraju biti subjektu (ili drugoj osobi) svjesne.
Instinktivne radnje stvaraju se tijekom života vrste i

sposobnost za njih predaje se u gotovom obliku

nasljeđivanjem.
Automatske radnje mogu se nazvati instinktivnim

radnjama koje je određeni subjekt razvio za sebe.
Instinktivne radnje ne možemo nazvati automatskima,

koje je razvila određena vrsta, jer one nikada nisu bile
svjesne u nekih pojedinaca određene vrste, već su

posljedica složenih nizova refleksa.

Pošto smo ukratko utvrdili razlike među radnjama,

moramo se vratiti na postavljeno pitanje: - po čemu se